U Dvorani 'Margarita Peraica' sva su mjesta bila popunjena: auditorij su činili i mladi liječnici, kao i oni iskusni koji su u svojoj praksi spoznali važnost teme.
U posljednjih 50 godina epidemiolozi su zamijetili porast stope samoubojstava, na početku je kazala dr. Brečić: u današnje doba milijun osoba godišnje se ubije, dok će do 2020. taj broj dosegnuti milijun i pol. Danas dominira porast broja samoubojstava kod mladih muškaraca, pa je jasno da je porast primjetan u azijskim zemljama poput Kine i Indije, gdje živi najviše takvih. I u većini europskih zemalja suicid je među deset najčešćih uzroka smrti. Sa 17,8 samoubojstava na 100.000 stanovnika Hrvatska se svrstava u zemlje visokog rizika, kaže istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije. Prim. Brečić tijekom sat vremena predavanja podijelila je svoje kliničko iskustvo o samoubojstvu i navela čimbenike rizika, ističući da se oni zbrajaju i međusobno potenciraju te kod nekih rezultiraju idejom oduzimanja vlastitog života. Razdvajajući, prema Durkheimovoj ideji, egoistična i anomična samoubojstva, prim. Brečić kazala je da liječnik svaki pokušaj samoubojstva, bez obzira na strukturu ličnosti bolesnika, treba ozbiljno shvatiti.

Od naslova predavanja pa do zaključka vođena je misao: imamo li pravo reći da se čovjek može ubiti iz punog zdravlja? Ipak je u 90 posto slučajeva, kaže prim. Brečić, suicid povezan s nekom psihopatologijom. Pitanje slobodne volje pri samoubojstvu i potpunog odsustva emocija prilikom te odluke, objasnila je prim. Brečić, pravno je i etičko, a ne samo medicinsko pitanje: ne primijene li psihijatri institut prisilne hospitalizacije na osobi kod koje procijene da je izgledno da će si, ne liječi li se, oduzeti život, cijena takve odluke u korist slobodne volje jest okončani život.

Sat vremena odličnog predavanja nije bilo dovoljno da se dođe do pitanja: što zajednica, liječnici i bližnji trebaju poduzeti da oko nas žive ispunjene i sretne osobe? Emile Durkheim je 1897. zamijetio da protestanti češće sebi oduzimaju život nego katolici (bili su mu dostupni epidemiološki podaci germanskog govornog područja) jer katoličko društvo koristi jače metode društvene kontrole. Negativne slobode, kako ih je definirao Isaiah Berlin, moderni čovjek mogao bi i pametnije koristiti.

Krešimir Radić, dr.med.