Rad, objavljen u časopisu Cell Stem Cell, nadovezuje se na ranija nastojanja da se stanice prikriju od imunološkog sustava. Prikrivanje je ključni cilj za terapije zamjene stanica koje se testiraju za stanja od dijabetesa tipa 2 i Parkinsonove bolesti do zatajenja srca i sljepoće. To bi eliminiralo potrebu za imunosupresivima, koji povećavaju rizik od infekcija i raka te uzrokuju oštećenje tkiva koje u konačnici skraćuje život primatelja.

Kako bi pomogli stanicama da izbjegnu imunološki sustav, istraživači su stvorili staničnu liniju s osam promijenjenih gena kako bi se povećala njihova aktivnost kako bi djelovali kao imunološki nevidljivi plašt. Pokazalo se da svi geni pomažu posteljici i stanicama raka u prirodnom izbjegavanju imunološkog nadzora.

Umjesto mišjih embrionalnih stanica, znanstvenici su koristili ljudske pluripotentne matične stanice, koje se mogu razviti u većinu vrsta stanica koje se nalaze u tijelu. Nakon što su konstruirane s genima za prikrivanje, stanice su se diferencirale u živčane stanice pogodne za liječenje Parkinsonove bolesti. Istraživači su ubrizgali neurone u miševe čiji je imunološki sustav zamijenjen ljudskim imunološkim stanicama, a neuroni nisu bili odbačeni, što sugerira da su uspjeli izbjeći otkrivanje.

Kako bi provjerili jesu li neuroni funkcionalni, istraživači su ih ubrizgali u mozgove štakora tretiranih neurotoksinom čiji učinci oponašaju simptome Parkinsonove bolesti. Dvanaest tjedana nakon transplantacije, rad mišića štakora znatno se poboljšao.

Uz osam gena za prikrivanje imuniteta, uključen je i deveti koji djeluje kao "gen za samoubojstvo" koji zaustavlja rast transplantata ako postane kancerogen.