Crijevna flora presađena s osobe oboljele od Parkinsonove bolesti na miša značajno je pogoršala njegove motoričke sposobnosti, osobito one koje su tipično pogođene u Parkinsonovoj bolesti. Miševi na koje je presađena crijevna flora sa zdrave osobe nisu pokazali takve simptome.

Otprije je poznato da uz klasične neurološke simptome Parkinsonove bolesti, 75% pacijenata ima gastrointestinalne poremećaje koji se mogu javiti i prije motoričkog deficita. Kako bi istražili ovu povezanost, znanstvenici su genetskim manipulacijama stvorili miševe s prekomjernom ekspresijom proteina α-sinukleina, jednog od ključnih patogenetskih čimbenika bolesti, te ih podijelili u tri skupine s različitom crijevnom florom i mjerili motoričke sposobnosti i neuroinflamaciju. Otkrili su da određena vrsta crijevne flore ima utjecaj na motoričke sposobnosti i na razinu upale u središnjem živčanom sustavu.  

Ovo istraživanje ukazuje na važnost okolišnih čimbenika u etiologiji bolesti te bi moglo značiti prekretnicu u liječenju Pakinsonove bolesti promjenama crijevne flore, no potrebna su dodatna istraživanja koja bi pokazala mogu li se saznanja dobivena pokusima na miševima primjeniti na ljude.