Iste preporuke vrijede i za skupine probiotika, odnosno višesojne probiotske pripravke. Ti pripravci moraju imati dovoljan broj znanstvenih dokaza (u kojima se koristila baš ta, specifična, kombinacija probiotika) koji potvrđuju njihovu učinkovitost, a zbrajanje pozitivnih učinaka svakog pojedinog soja u pripravku se nikako ne preporučuje.

U dječjoj dobi najčešće se navode sljedeće indikacije za primjenu probiotika: liječenje akutnog gastroenteritisa i prevencija antibiotikom uzrokovanog proljeva, iako značajni dokazi postoje i za prevenciju respiratornih infekcija te smanjenje tegoba nekih od funkcijskih gastroenteroloških promećaja.

Uloga probiotika u liječenju akutnog gastroenteritisa

Akutni gastroenteritis najčešće se definira kao smanjenje konzistencije stolica (stolice postaju tekuće ili vodene) i/ili povećanje učestalosti stolica (najčešće >3 stolice na dan), koje može biti praćeno povraćanjem ili vrućicom. Učestalost akutnog gastroenteritisa još je uvijek visoka, čak i u Europi, a procjenjuje se na 0,5 do 2 epizode/djetetu/godini i najčešće je uzrokovan virusom. Iako je najčešće blaga bolest, akutni virusni gastroenteritis može biti i vrlo ozbiljna bolest s brojnim komplikacijama uzrokovanim dehidracijom i elektrolitskim disbalansom. Stoga je liječenje prvenstveno usmjereno na prevenciju i liječenje dehidracije oralnim rehidracijskim otopinama (ORS). Međutim, danas se sve češće naglašava važnost skraćenja trajanja proljeva kao i prevencija nastanka protrahiranog proljeva (odnosno postenteritičkog sindroma).

 

Jedna od dobro istraženih i znanstveno dokazanih modaliteta liječenja je i primjena probiotika. Radna skupina ESPGHAN-a za probiotike izdala je smjernice o njihovoj primjeni kod akutnog proljeva. Znanstveni dokazi su jasni za dva probiotska soja koja čvrsto preporuča i ESPGHAN, a to su Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Saccharomyces (S) boulardii.

Soj LGG do danas je istraživan u čak 15 randomiziranih studija (u koje je bilo uključeno 2963 ispitanika), a metaanalizom je potvrđeno skraćenje trajanja proljeva za jedan dan.

S. boulardii istraživan je u 11 randomiziranih studija (u koje je bilo uključeno 1306 ispitanika) i dokazao je da rana primjena također skraćuje trajanje proljeva za, u prosjeku, jedan dan.

Probiotski soj Lactobacillus (L) reuteri DSM 17938 također se pokazao učinkovitim, ali u manjem broju studija.

Primjenu LGG-a i S. boulardii preporuča i Europsko pedijatrijsko udruženje (EPA – European Paediatric Association) u nedavno objavljenim smjernicama. Još je jednom važno naglasiti da te preporuke nisu našle dovoljno dokaza u literaturi koji bi poduprli primjenu drugih probiotskih sojeva ili njihovih kombinacija.

Za preporuku, važno je znati da su probiotici (LGG i S. boulardii) učinkovitiji u vodenom (virusnom) proljevu te da im je učinkovitost izraženija u skraćenju trajanja proljeva, a ne u broju ili volumenu stolica. Osim toga trebaju se primijeniti kao dodatak rehidraciji koja ostaje najvažniji vid liječenja, a treba ih primijeniti u odgovarajućoj dozi, rano u tijeku bolesti, poželjnije tijekom prva dva dana trajanja proljeva.

Uloga probiotika u prevenciji antibiotikom uzrokovanog proljeva

Antibiotikom uzrokovan proljev nastaje tijekom liječenja antibiotikom, a nakon što se isključe svi drugi uzročnici. Čest je u dječjoj dobi, a javlja se kod čak jedne trećine djece koja primaju antibiotsku terapiju, posebice prilikom primjene antibiotika širokog spektra. Iako je bolest često blaga, može biti vrlo ozbiljna, posebice kod djece mlađe dobi. Dosad je jedina učinkovita mogućnost prevencije antibiotikom uzrokovanog proljeva – primjena probiotika.

Ranije spomenuta Radna skupina ESPGHAN-a za probiotike izdala je preporuke prema kojima neupitni znanstveni dokazi postoje samo za dva probiotska soja - LGG i S. boulardii.

Prema meta-analizi primjena LGG-a smanjuje rizik za pojavu antibiotikom uzrokovanog proljeva sa 23% na 9,6% (5 objavljenih randomiziranih studija), a primjena S. boulardii smanjuje rizik sa 20,9% na 8,8% (6 randomiziranih studija). Ta dva probiotska soja preporučuje i EPA.

Važno je naglasiti da probiotike treba preporučiti rano, već kod početka antibiotske terapije. Nije poželjno čekati pojavu proljeva, jer je u tom slučaju učinkovitost značajno manja.

Uloga probiotika u prevenciji respiratornih infekcija

Najčešće infekcije u dječjoj dobi su infekcije gornjeg dijela respiratornog sustava, a posebice su im sklona djeca koja pohađaju kolektiv, dječji vrtić. Budući da se broj tih infekcija može popeti i na 9 godišnje, često se govori o preventivnim mjerama, od kojih je jedna i primjena probiotika. Do sada je objavljeno 15 randomiziranih studija koje su upotrebljavale različite probiotike i njihove kombinacije. Od svih probiotskih sojeva samo se LGG pokazao učinkovitim u skraćenju trajanja respiratornih infekcija, što je pokazala i nedavno objavljena metaanaliza. Ostali istraživani probiotski sojevi pokazali su se neučinkovitima.

dr. sc. Iva Hojsak, dr. med.
REFERENTNI CENTAR ZA DJEČJU GASTROENTEROLOGIJU I PREHRANU, KLINIKA ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB, KLAIĆEVA 16