Što je Parkinsonova bolest?

Od psihičkih simptoma najčešća je depresija koja može godinama prethoditi nastupu bolesti.

Parkinsonova bolest (PB) je progresivna neurodegenerativna bolest koja se pretežito  manifestira tremorom, ukočenošću (hipertonus-rigor), usporenošću pokreta (bradikineza), posturalnom nestabilnošću (smetnje ravnoteže) i smetnjama u kretanju. Od psihičkih simptoma najčešća je depresija koja može godinama prethoditi nastupu bolesti, a kasnije tijekom bolesti mogu se javiti psihotični simptomi s halucinacijama i kognitivne smetnje, dok se demencija javlja obično u uznapredovaloj fazi bolesti. Nerijetko su prisutni i poremećaji spavanja, hiposomnija, problemi gutanja i govora, opstipacija, urinarna inkontinencija, probavne smetnje, poteškoće kod pisanja, seboreja, hipotenzija, poremećaji spavanja i dr.

Terapija Parkinsonove bolesti

U početnoj fazi PB prevladavaju motorički simptomi koji većinom zahtijevaju samo farmakološko liječenje, a naglasak je na optimalnom suzbijanju simptoma bolesti i izbjegavanju nuspojava.

Nema uzročnog liječenja Parkinsonove bolesti (PB). Medikamentozno i kirurško liječenje (duboka mozgovna stimulacija) ublažavaju simptome bolesti. 

U liječenju motoričkih simptoma koriste se preparati levodope s inhibitorima COMT, dopaminski agonisti i MAO-B inhibitori, amantadin i antikolinergici. Izbor terapije ovisi o stadiju bolesti. U početnoj fazi PB prevladavaju motorički simptomi koji većinom zahtijevaju samo farmakološko liječenje, a naglasak je na optimalnom suzbijanju simptoma bolesti i izbjegavanju nuspojava. U kasnijim fazama bolesnici često razvijaju motoričke komplikacije koje su povezane s dugotrajnom primjenom preparata levodope. Aktualne smjernice u liječenju PB upućuju na odgađanje primjene preparata levodope i uvođenje drugih preparata kao što su MAO-B inhibitori i dopaminski agonisti, kako bi se izbjegla pojava levodopom izazvanih neželjenih kretnji (diskinezija). U drugoj fazi bolesti, cilj je reducirati simptome bolesti kontrolom motoričkih fluktuacija ("on-off, wearing off") povezanih s neodgovarajućim odgovorom na lijekove.

Učinkovitost rasagilina

Simptomatska učinkovitost rasagilina zabilježena je u sve tri domene UPDRS ljestvice (raspoloženje/mentalni status/kognitivne funkcije, svakodnevne aktivnosti i motorika).

MAO-B inhibitor rasagilin se trenutno koristi u liječenju PB kao monoterapija ili u kombinaciji s levodopom i dopaminskim agonistima. Učinkovitost rasagilina je dokazana u dvije velike kliničke studije TEMPO i ADAGIO. U ovim studijama ispitivana je simptomatska učinkovitost rasagilina u odnosu na bolesnike koji nisu uzimali rasagilin (placebo) na velikom uzorku pacijenata s PB, pri čemu su uspoređivani rezultati na UPDRS (Unified Parkinson's Disease Rating Score) ljestvici. Rezultati su pokazali značajno poboljšanje na ukupnom broju bodova na UPDRS ljestvici  za ≥ 3 boda te u domeni svakodnevnih aktivnosti (Activities of Dailiy Living) u bolesnika koji su uzimali 1 mg rasagilina dnevno, 6-9 mjeseci od početka liječenja. Dokazana je blaža učinkovitosti u pacijenata u vrlo ranoj fazi PB i nižim ukupnim brojem bodova na UPDRS ljestvici, koji nisu odmah zahtijevali drugu simptomatsku terapiju za PB.

U odnosu na ranije analize, recentna meta analiza rasagilina primijenjenog u monoterapiji u dozi od 1 mg/dan pokazala je značajno poboljšanje na UPDRS ljestvici za ≥ 5 bodova. Simptomatska učinkovitost rasagilina zabilježena je u sve tri domene UPDRS ljestvice (raspoloženje/mentalni status/kognitivne funkcije, svakodnevne aktivnosti i motorika). Ovi podaci su od praktičnog značenja jer neki bolesnici i ne zatraže liječničku pomoć dok simptomi ne budu značajnije izraženi. Studijske analize nisu pokazale veću učinkovitost rasagilina s povećanjem doze na 2 mg dnevno.

Zaključak

Dokazana klinička učinkovitost uz minimalne nuspojave i sigurnost primjene, svrstavaju rasagilin u grupu lijekova koji predstavljaju dobru opciju kao prva linija monoterapije početne PB ili kasnije u kombinaciji s dopaminskim agonistima i levodopom.

Može se zaključiti da rasagilin u dozi 1 mg/dan ima povoljan učinak na ključne simptome PB: tremor, bradikinezije, rigor i posturalnu nestabilnost, nakon 36 mjeseci od početka primjene, dok je placebo grupa imala progresivno pogoršanje simptoma za 2,6 boda na UPDRS ljestvici. Bolesnici koji su uzimali rasagilin kontinuirano u monoterapiji imali su promjenu samo 0,3 UPDRS boda 60. tjedana i za 1,6 UPDRS bodova 72. tjedna od početka terapije. Ovi rezultati upućuju da rasagilin održava motoričku funkciju na početnim vrijednostima najmanje godinu dana sa značajnim poboljšanjem u svim ključnim motoričkim simptomima PB. Primijenjen u dozi od 1 mg dnevno, 6-9 mjeseci nakon početka primjene pokazuje poboljšanje na UPDRS ljestvici za oko 3 boda u pacijenata u vrlo ranoj fazi PB (UPDRS ukupni zbroj 21-22 boda) i preko 5 UPDRS bodova u pacijenata s početnim UPDRS zbrojem ≥ 27. Dokazana klinička učinkovitost uz minimalne nuspojave i sigurnost primjene, svrstavaju rasagilin u grupu lijekova koji predstavljaju dobru opciju kao prva linija monoterapije početne PB ili kasnije u kombinaciji s dopaminskim agonistima i levodopom.

Literatura

1. Lew MF¹, Hauser RA, Hurtig HI, Ondo WG, Wojcieszek J, Goren T, Fitzer-Attas CJ. Long-term efficacy of rasagiline in early Parkinson's disease.Int J Neurosci. 2010;120(6):404-8.
2. Parkinson Study Group. A controlled trial of rasagiline in early Parkinson disease: the TEMPO Study. Arch Neurol. 2002;59(12):1937-43.
3. Olanow CW, Rascol O, Hauser R, Feigin PD, Jankovic J, Lang A, Langston W, Melamed E, Poewe W, Stocchi F, Tolosa E; ADAGIO Study Investigators. A double-blind, delayed-start trial of rasagiline in Parkinson's disease. N Engl J Med. 2009:24;361(13):1268-78.
4. Jankovic J, Berkovich E, Eyal E, Tolosa E. Symptomatic efficacy of rasagiline monotherapy in early Parkinson's disease: post-hoc analyses from the ADAGIO trial. Parkinsonism Relat Disord. 2014:20(6):640-3.