Podaci pokazuju da su se dvije trećine studenata susrele sa stimulansima u nemedicinskoj upotrebi, a 31% ih je koristilo u nemedicinske svrhe. Smatra se da je jedan od uzroka takve upotrebe samoliječenje nedijagnosticiranog ADHD-a, no postoje i drugi razlozi.

U studiji je analizirano 100 studenata koji zlouporabljuju stimulanse i kontrolna grupa od 198 sudionika, svi s područja Bostona, prosječne dobi od 20 godina. Studenti su bili podvrgnuti neuropsihološkom testiranju (Behavioral Rating Inventory of Executive Functioning (BRIEF-A), Cambridge Automated Neuropsychological Test and Battery (CANTAB)) i testiranju kognitivnih funkcija.

U usporedbi s kontrolnom grupom, kod studenata koji zlouporabljuju stimulanse veća je bila mogućnost da su ponavljali razred u školi i imali su lošije pamćenje. Također, pokazalo se da imaju problema s metakognicijom i regulacijom ponašanja. Muški sudionici koji zlouporabljuju stimulanse bili su lošiji na testovima rješavanja problema i na CANTAB Rapid Visual Processing testu.

Zlouporaba stimulansa česta je među studentima u SAD-u i ovakve studije su potrebne kako bi se utvrdile posljedice takvih ponašanja. No, kako kaže izvor koji nije sudjelovao u studiji, potrebno je utvrditi koriste li studenti stimulanse zato što već imaju lošije kognitivne funkcije ili su loše kognitivne funkcije posljedica zlouporabe stimulansa.