Od ranije je poznato da je odrastanje u urbanim sredinama povezano s povećanim rizikom za nastanak shizofrenije a sam život u gradovima s povećanim rizikom za razvoj poremećaja raspoloženja i anksioznosti. No sama neurofiziologija tih pojava nije bila poznata.

Na grupi od 32 ispitanika (srednja dob, 43 godine), istraživači su ispitivali povezanost života u urbanim sredinama i odgovorima na laboratorijski stresne situacije putem funkcionalnih slika magentske rezonance (fMRI), te dobivene rezultate uspoređivali s kontrolnom skupinom od 23 ispitanika (srednja dob, 28 godina).

Sredine iznad 100000 stanovnika definirane su kao gradske sredine, a ruralnom je definirana sredina do 10000 stanovnika.

Dva neovisna ispitivanja vezana uz stres sastojala su se od matematičkih zadataka u kombinaciji s negativnom povratnom informacijom o rezultatima. Na početku i na kraju ispitivanja određivane su kardiovaskularne vrijednosti i kortizol. Treće ispitivanje, u kojem je sudjelovalo 37 ispitanka, sastojalo se od istih zadataka, ali bez negativne povratne informacije o rezultatima.

Stanovnici gradskih sredina ili ispitanici odrasli u gradskim sredinama imali su veću aktivnost u amigdali i prednjoj cingularnoj kori nakon izloženosti stresu u usporedbi sa stanovnicima ruralnih krajeva. Razlike nisu postojale u ispitivanju u kojem ispitanici nisu bili izloženi negativnim povratnim informacijama o rezultatima