Uvod

Prebiotici su prehrambene tvari, kao što su neprobavljivi oligosaharidi, koji selektivno promoviraju rast „dobrih“ bakterija u crijevima, a pod terminom sinbiotici podrazumijevamo proizvode koji sadrže sinergističke kombinacije prebiotika i probiotika.

Probiotici se definiraju kao živi mikroorganizmi koji ostvaruju zdravstvenu dobrobit za domaćina kada se primjenjuju u prikladnoj dozi. Treba razlikovati probiotike od prebiotika i sinbiotika. Prebiotici su prehrambene tvari, kao što su neprobavljivi oligosaharidi, koji selektivno promoviraju rast „dobrih“ bakterija u crijevima, a pod terminom sinbiotici podrazumijevamo proizvode koji sadrže sinergističke kombinacije prebiotika i probiotika.

Iako se probiotici upotrebljavaju već dugo, njihova je klinička uloga nedovoljno definirana. Dostupan je velik broj probiotičkih sojeva, različite kombinacije, različite formulacije, a učinak može ovisiti i o dobi i zdravstvenom statusu ciljanih grupa pacijenata, stoga je teško sažeti i klasificirati probiotike.

Sistemskim pregledom dostupnih istraživanja o probioticima koji su proveli Hungin i suradnici, nastojalo se definirati konkretne preporuke za uporabu probiotika u liječenju simptoma donjeg dijela gastrointestinalnog sustava (proljev, abdominalna bol, konstipacija i dr.) kod odraslih pacijenata u kliničkoj praksi. U obzir su uzeli samo visokokvalitetna klinička istraživanja provedena na odraslim osobama (budući da se gastrointestinalni biom djece i odraslih razlikuje), a nisu uključili istraživanja u kojima nije bilo placebo kontrolne grupe, križna istraživanja koja su imala period ispiranja (engl. washout period) kraći od 2 tjedna, istraživanja u kojima je manje od 80% početnog broja ispitanika bilo praćeno do završetka studije – osim ako je istraživanje trajalo više od 4 tjedna i druga loše dizajnirana istraživanja.

Iz studija koje su uključene u pregledno istraživanje, izvučeni su podaci o sljedećim simptomima/poremećajima GIT-a: sindrom iritabilnog kolona, abdominalna bol, nadutost, flatulencija, konstipacija, dijareja, promjene u frekvenciji i konzistenciji stolice (engl. bowel habit), a pozornost je posvećena i kvaliteti života vezanoj za zdravlje ispitanika te preciznoj definiciji probiotičkih sojeva koji su korišteni u pojedinim studijama.

Znanstvene tvrdnje i razina dokaza koji im idu u prilog ocijenjene su prema GRADE sistemu kako slijedi:

• Visoko – daljnja istraživanja najvjerojatnije neće dovesti do promjene u procjeni učinka
• Srednje – buduća istraživanja mogla bi imati značajan utjecaj na procjenu učinka ili dovesti do promjene u procjeni učinka
• Nisko – veoma je moguće da će buduća istraživanja imati značajan utjecaj na trenutačnu procjenu učinkovitosti primjene
• Vrlo nisko – bilo kakva procjena učinkovitosti je vrlo dvojbena.

U konačnici je pregledano 37 studija u kojima su ukupno istražena 32 različita probiotika u dozama 1x10⁶ – 4,5x10¹¹ CFU (engl. colony forming units - jedinica koje formiraju koloniju) koji su uzimani jednom, dvaput ili triput dnevno. Većina je sadržavala bakterije, uglavnom lactobacile i/ili bifidobakterije, a nekoliko ih je sadržavalo kvasce – Saccharomyces.

Većina studija bila je usmjerena na proučavanje primjene probiotika kod pacijenata sa sindromom iritabilnog kolona (19 istraživanja) i na dijareju povezanu s primjenom antibiotika (10 studija, od kojih je u 4 proučavana terapija eradikacije H. pylori). Istraživanja fokusirana na sindrom iritabilnog kolona (engl. irritable bowel syndrome, IBS) uglavnom su uključivala sve podtipove IBS-a, a samo su se dvije studije usredotočile na tip IBS-a u kojem je predominantna konstipacija (IBS-C), a 3 studije fokusirale su se na tip IBS-a u kojem je predominantna dijareja (IBS-D).

Ukupno je 16 znanstvenih tvrdnji doneseno temeljem dokaza iz odabranih kliničkih studija, a one pokrivaju 9 glavnih simptoma ili problema uz dodatak općenitih razmatranja vezanih za uporabu probiotika.

Znanstvene tvrdnje o primjeni probiotika

Tvrdnja 1. Specifični probiotici pomažu u olakšavanju cjelokupnih simptoma u pacijenata sa sindromom iritabilnog kolona.

GRADE stupanj: visoki, što znači da se preporučuje, tj. treba probati uzimati probiotike za koje je u istraživanjima dokazan pozitivan učinak na simptome IBS-a.

Dokazi koji potkrepljuju tvrdnju: 11 studija koje su ocjenjivale učinak 10 različitih probiotika na simptome kod 1313 pacijenata s IBS-om. U 9 od tih 11 istraživanja je utjecaj probiotika na simptome IBS-a bio primarni ishod studije, a u 5 istraživanja dokazana je dobrobit primjene specifičnih probiotika.

Probiotici za koje je istraživanjima dokazana dobrobit u liječenju simptoma IBS-a su:

• Bifidobacterium bifidum MIMBb75,
• B. longum subsp. infantis 35624,
• Escherichia coli DSM17252,
• kombinacije koje se još istražuju:
  • Lactobacillus rhamnosus GG, L. rhamnosus Lc705, Propionibacterium freudenreichii subsp. shermanii JS i Bifidobacterium breve Bb99
  • Bifidobacterium bifidum BGN4, B. animalis subsp. lactis AD011, Lactobacillus acidophilus AD031 i L. paracasei subsp. paracasei BS041
  • kombinacije koje su registrirane u nekim državama:
    • Lactobacillus rhamnosus GG, L. rhamnosus Lc705, Propionibacterium freudenreichii subsp. shermanii JS i Bifidobacterium animalis subsp. lactis Bb12 LAB4
    • Lactobacillus acidophilus (CUL60 i CUL21), Bifidobacterium animalis subsp. lactis CUL34 i B. bifidum CUL20

Probiotici za koje nema dovoljno dokaza da olakšavaju simptome IBS-a:

• Lactobacillus plantarum MF1298
• Kombinacije koje su registrirane u nekim državama:
  • Lactobacillus paracasei subsp. paracasei F19, L. acidophilus La5 i Bifidobacterium animalis subsp. lactis Bb12
  • Bifidobacterium longum subsp. longum LA 101, Lactobacillus acidophilus LA 102, L. delbrueckii subsp. lactis LA 103 i Streptococcus salivarius subsp. thermophilus LA 104

Tvrdnja 2. Specifični probiotici mogu olakšati cjelokupne simptome kod pacijenata s IBS-C (predominantno-konstipacija tip IBS-a).

GRADE stupanj: niski, što znači da se može razmotriti uzimanje probiotika za koje je istraživanjima dokazana dobrobit primjene u pacijenata s IBS-C.

Dokazi koji potkrjepljuju tvrdnju: U 3 istraživanja dvaju različitih probiotika istražen je učinak probiotika na simptome IBS-a kao sekundarni ishod kod 376 pacijenata s IBS-C.

Probiotik za koje istraživanja dokazuju dobrobit u liječenju simptoma IBS-C je B. animalis subsp. lactis DN-173 010, a za B. longum subsp. infantis 35624 nema dovoljno dokaza o pozitivnom učinku primjene.

Tvrdnja 3. Specifični probiotici mogu olakšati cjelokupne simptome kod pacijenata s IBS-D (predominantno-dijareja tip IBS-a).

GRADE stupanj: srednji, što znači da se može probati uzimati probiotike za koje je istraživanjima dokazana dobrobit primjene u pacijenata s IBS-D.

Dokazi koji potkrijepljuju tvrdnju: 4 istraživanja evaluirala su učinak 4 različita probiotika na IBS simptome kod 305 pacijenata s IBS-D, a samo za 1 istraživanu probiotičku kombinaciju nije dokazano djelovanje na simptome IBS-a.

Probiotici za koje je istraživanjima dokazana dobrobit u liječenju simptoma IBS-D su:

• B. longum subsp. infantis 35624
• kombinacije dostupne na nekim tržištima:
  • Streptococcus salivarius subsp. thermophilus, Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus, L. acidophilus i Bifidobacterium longum subsp. longum
  • Lactobacillus acidophilus LH5, L. plantarum LP1, L. rhamnosus LR3, Bifidobacterium breve BR2, B. animalis subsp. lactis BL2, B. longum subsp. longum BG3 i Streptococcus salivarius subsp. thermophilus ST3

Tvrdnja 4. Specifični probiotici mogu ublažiti abdominalnu bol kod pacijenata s IBS-om.

GRADE stupanj: visoki, što znači da se preporučuje, tj. treba probati uzimati probiotike za koje je u istraživanjima dokazan pozitivan učinak na smanjenje abdominalne boli kao simptoma IBS-a.

Dokazi koji potkrjepljuju tvrdnju: U ukupno 18 istraživanja ispitan je učinak 15 različitih probiotika na abdominalnu bol kod 1806 pacijenata s IBS-om. Probiotici za koje je dokazana djelotvornost kod pacijenata s IBS-om navedeni su dalje u tekstu. Također, u 5 istraživanja ispitan je učinak probiotika na abdominalnu bol koja je bila nevezana za IBS. Jedno od tih istraživanja kao primarni ishod imalo je evaluaciju abdominalne boli kod osoba koje su imale simptome povezane s postprandijalnim intestinalnim stvaranjem plinova te se pokazalo da primjena specifičnog probiotika (Bacillus coagulans GBI-30, 6086) značajno smanjuje takve simptome. Od ukupno 4 istraživanja koja su utjecaj primjene probiotika na abdominalnu bol istraživala kao sekundarni ishod, u 2 istraživanja se pokazao statistički značajan učinak probiotika u usporedbi s placebom i to za L. reuteri DSM17938 (kod pacijenata s intolerancijom na laktozu) te B. animalis subsp. lactis HN019 (kod pacijenata s funkcionalnim GI simptomima).

Probiotici za koje je istraživanjima dokazana dobrobit u liječenju abdominalne boli kao simptoma IBS-a su:

• Bacillus coagulans GBI-30, 6086
• B. animalis subsp. lactis DN-173 010
• B. animalis subsp. lactis HN019
• B. bifidum MIMBb75,
• B. longum subsp. Infantis 35624,
• Escherichia coli DSM17252
• Kombinacije koje su u istraživanjima:
  • Bifidobacterium bifidum BGN4, B. animalis subsp. lactis AD011, Lactobacillus acidophilus AD031 i L. paracasei subsp. paracasei BS041
  • Lactobacillus acidophilus SDC 2012 i L. acidophilus SDC 2013
  • Lactobacillus rhamnosus GG, L. rhamnosus Lc705, Propionibacterium freudenreichii subsp. shermanii JS i Bifidobacterium breve Bb99
  • L. Reuteri DSM17938
  • Kombinacije dostupne na nekim tržištima:
    • Streptococcus salivarius subsp. thermophilus, Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus, L. acidophilus i Bifidobacterium longum subsp. longum
    • Bifidobacterium longum subsp. longum LA 101, Lactobacillus acidophilus LA 102, L. delbrueckii subsp. lactis LA 103 i Streptococcus salivarius subsp. thermophilus LA 104 (dostupna u RH)

Probiotici za koje nema dokaza da olakšavaju abdominalnu bol kod pacijenata s IBS-om:

• B. animalis subsp. lactis DN-173 010
• B. animalis subsp. lactis DN-173 010
• L. plantarum MF1298
• Kombinacije dostupne na nekim tržištima:
  • Lactobacillus paracasei subsp. paracasei F19, L. acidophilus La5 i Bifidobacterium animalis subsp. lactis Bb12
  • Lactobacillus acidophilus LH5, L. plantarum LP1, L. rhamnosus LR3, Bifidobacterium breve BR2, B. animalis subsp. lactis BL2, B. longum subsp. longum BG3 i Streptococcus salivarius subsp. thermophilus ST3
  • Lactobacillus acidophilus (CUL60 i CUL21), Bifidobacterium animalis subsp. lactis CUL34 i B. bifidum CUL20
  • Bifidobacterium longum subsp. longum, B. infantis subsp. infantis, B. breve, Lactobacillus acidophilus, L. paracasei subsp. paracasei, L. delbrueckii subsp. bulgaricus, L. plantarum i Streptococcus salivarius subsp. thermophilus

 

Tvrdnja 5. Specifični probiotici ublažavaju nadutost kod pacijenata s IBS-om.

GRADE stupanj: srednji, što znači da se može probati uzimati probiotike za koje je istraživanjima dokazano smanjenje nadutosti u pacijenata s IBS-om.

Dokazi koji potkrjepljuju tvrdnju: U 15 istraživanja ukupno 12 različitih probiotika ispitan je učinak na nadutost kod ukupno 1596 pacijenata s IBS-om. Probiotici za koje je dokazana djelotvornost kod pacijenata s IBS-om navedeni su dalje u tekstu. Učinkovitost probiotika u ublažavanju nadutosti kod pacijenata kod kojih ona nije povezana s IBS-om, nego drugim indikacijama, ispitana je u 4 istraživanja. Jedino se za L. reuteri DSM17938 pokazalo da ublažava nadutost kod pacijenata s intolerancijom na laktozu, dok drugi probiotici istraživani kod pacijenata s drugim indikacijama (blagim probavnim simptomima, funkcionalnim GI poremećajima...) nisu pokazali učinak na nadutost.

Probiotici za koje je istraživanjima dokazana dobrobit u smanjivanju nadutosti kao simptoma IBS-a su:

• B. animalis subsp. lactis DN-173 010
• B. animalis subsp. lactis DN-173 010
• B. bifidum MIMBb75,
• B. longum subsp. infantis 35624
• Escherichia coli DSM17252
• L. reuteri DSM17938
• Kombinacije dostupne na nekim tržištima:
  • Lactobacillus rhamnosus GG, L. rhamnosus Lc705, Propionibacterium freudenreichii subsp. shermanii JS i Bifidobacterium animalis subsp. lactis Bb12
  • Lactobacillus acidophilus (CUL60 i CUL21), Bifidobacterium animalis subsp. lactis CUL34 i B. bifidum CUL20

Tvrdnja 6. Ispitivani probiotici ne umanjuju flatulenciju kod pacijenata s IBS-om.

GRADE stupanj: niski, što znači da se može razmotriti uzimanje probiotika za koje postoje dokazi o djelotvornosti na flatulenciju.

Navedena je tvrdnja morala biti napisana u formi negacije budući da je razina usklađenosti mišljenja stručnjaka na temelju provedenih studija bila vrlo niska kada se tvrdnja definirala pozitivno, što je posljedica vrlo slabih dokaza o učinku probiotika na flatulenciju kod pacijenata s IBS-om. Tri studije koje su ispitivale učinak probiotika na flatulenciju kao primarni ishod i 4 od ukupno 7 istraživanja u kojima je flatulencija bila sekundarni ishod, pokazalo je da nema statistički značajne razlike između probiotika i kontrole.

5 istraživanja proučavalo je učinak 6 različitih probiotika na flatulenciju u drugim indikacijama, osim IBS-a. U 3 studije u kojima je djelovanje probiotika na flatulenciju bilo sekundarni ishod, pokazala se statistički značajna učinkovitost probiotika, i to B. animalis subsp. lactis DN-173 010 (kod žena s blagim probavnim simptomima), B. animalis subsp. lactis HN019 (kod pacijenata s funkcionalnim gastrointestinalnim simptomima) i L. reuteri DSM17938 (kod osoba intolerantnih na laktozu).

Probiotici za koje postoje dokazi smanjenja flatulencije su:

• B. animalis subsp. lactis DN-173 010
• B. animalis subsp. lactis HN019
• B. longum subsp. infantis 35624
• L. reuteri DSM17938
• Kombinacije dostupne na nekim tržištima:
  • Streptococcus salivarius subsp. thermophilus, Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus, L. acidophilus i Bifidobacterium longum subsp. longum
  • Bifidobacterium longum subsp. longum, B. infantis subsp. infantis, B. breve, Lactobacillus acidophilus, L. paracasei subsp. paracasei, L. delbrueckii subsp. bulgaricus, L. plantarum i Streptococcus salivarius subsp. thermophilus

Tvrdnja 7. Specifični probiotici mogli bi pomoći u smanjivanju konstipacije kod nekih pacijenata s IBS-om.

GRADE stupanj: niski, što znači da se može razmotriti uzimanje probiotika za koje postoje dokazi o djelotvornosti na konstipaciju.

U samo jednoj, od ukupno dvije studije u kojima je učinak probiotika na konstipaciju kod pacijenata s IBS-om dokazano značajno poboljšanje uz primjenu specifičnog probiotika u odnosu na kontrolnu grupu. U jednom istraživanju koje je ispitivalo smanjenje konstipacije u pacijenata s drugim funkcionalnim GI poremećajima pokazalo se da je učestalost pojave konstipacije bila dvostruko manja u skupini pacijenata koji su uzimali probiotike u odnosu na one koji nisu.

Probiotici za koje postoje dokazi smanjenja konstipacije su:

• B. animalis subsp. lactis DN-173 010
• B. animalis subsp. lactis HN019

Tvrdnja 8. Specifični probiotici poboljšavaju frekvenciju i/ili konzistentnost pokretanja crijeva kod pacijenata s IBS-om.

GRADE stupanj: srednji, što znači da se može probati uzimati probiotike za koje je istraživanjima dokazano poboljšanje frekvencije i/ili konzistentnosti pokretanja crijeva u pacijenata s IBS-om.

Ukupno je u 17 istraživanja ispitivan utjecaj probiotika na „navike“ crijeva, tj. brzinu i učestalost pražnjenja crijeva, konzistenciju fecesa, osjećaj nepotpunog pražnjenja nakon defekacije i dr. Kroz tih je 17 istraživanja ispitano 14 različitih probiotika kod ukupno 1777 pacijenata.

Probiotici koji su se u istraživanjima pokazali učinkovitima su:

• B. animalis subsp. lactis Bb12
• B. animalis subsp. lactis DN-173 010
• B. animalis subsp. lactis DN-173 010
• B. animalis subsp. lactis HN019
• B. bifidum MIMBb75
• B. longum subsp. infantis
• Escherichia coli DSM17252
• Kombinacije koje su u istraživanjima:
  • Bifidobacterium longum subsp. longum 46 i B. longum subsp. longum 2C
  • Bifidobacterium animalis subsp. lactis Bb12 i Lactobacillus paracasei subsp. paracasei CRL-431
  • Lactobacillus acidophilus SDC 2012 i L. acidophilus SDC 2013
  • Lactobacillus rhamnosus GG, L. rhamnosus Lc705, Propionibacterium freudenreichii subsp. shermanii JS i Bifidobacterium breve Bb99
  • Kombinacije dostupne na nekim tržištima:
    • Lactobacillus acidophilus LH5, L. plantarum LP1, L. rhamnosus LR3, Bifidobacterium breve BR2, B. animalis subsp. lactis BL2, B. longum subsp. longum BG3 i Streptococcus salivarius subsp. thermophilus ST3
    • Lactobacillus acidophilus (CUL60 i CUL21), Bifidobacterium animalis subsp. lactis CUL34 i B. bifidum CUL20
    • Bifidobacterium longum subsp. longum LA 101, Lactobacillus acidophilus LA 102, L. delbrueckii subsp. lactis LA 103 i Streptococcus salivarius subsp. thermophilus LA 104

Tvrdnja 9. Dosad ispitani probiotici ne smanjuju dijareju kod pacijenata s IBS-om.

GRADE stupanj: vrlo niski, što znači da ne postoje dokazi da bi probiotici mogli pomoći u slučajevima dijareje kod pacijenata s IBS-om.

Od svih istraživanja koja su ispitivala učinak probiotika na dijareju, povoljno djelovanje pokazalo se samo u jednom istraživanju, kod pacijenata s intolerancijom na laktozu, i to probiotika L. reuteri DSM17938.

Tvrdnja 10. Specifični probiotici mogu spriječiti ili skratiti trajanje dijareje vezane uz antibiotsku terapiju.

GRADE stupanj: visoki, što znači da se preporuča, tj. treba probati uzimati probiotike za koje je u istraživanjima dokazan pozitivan učinak na dijareju povezanu s uzimanjem antibiotika.

U šest istraživanja ispitan je učinak četiriju različitih vrsta probiotika na dijareju vezanu uz antibiotsku terapiju kod ukupno 1246 pacijenata.

Probiotici za koje su istraživanja dokazala učinkovitost u navedenoj indikaciji su:

• L. paracasei subsp. paracasei DN-114 001
• Kombinacija Lactobacillus acidophilus CL1285 i L. paracasei subsp. paracasei LBC80R

Tvrdnja 11. Uz eradikacijsku terapiju za H. pylori, specifični probiotici su učinkoviti u prevenciji ili smanjenju trajanja ili intenziteta dijareje povezane s terapijom.

GRADE stupanj: visoki, što znači da se preporučuje, tj. treba probati uzimati probiotike za koje je u istraživanjima dokazan pozitivan učinak na dijareju povezanu s eradikacijskom terapijom za H. pylori.

U sva četiri istraživanja koja su kao primarni ishod imala učinak pet različitih vrsta probiotika na dijareju koja je posljedica uzimanja eradikacijske terapije za H. pylori, pokazala se učinkovitost probiotika.

Probiotici za koje je dokazan učinak su:

• L. rhamnosus GG
• Saccharomyces boulardii
• Kombinacija dostupne na nekim tržištima:
  • Lactobacillus acidophilus LA-5, Bifidobacterium animalis subsp. lactis Bb12 i Streptococcus salivarius subsp. thermophilus
  • Bacillus clausii strains O/C, N/R, T i SIN

Tvrdnja 12. Poboljšanje simptoma zbog primjene specifičnih probiotika vodi poboljšanju određenih aspekata kvalitete života koja je posljedica zdravstvenog stanja pacijenata.

GRADE stupanj: srednji.

U nekim istraživanjima, kao jedan od parametara ispitivanih kao primarni ili sekundarni ishod istraživanja, proučavan je učinak probiotika na kvalitetu života pacijenata pomoću posebnih upitnika kao što su Functional Digestive Disorders Quality of Life (FDDQL), Gastrointestinal Quality of Life Index (GIQLI) i dr. Rezultati su se poprilično razlikovali od istraživanja do istraživanja, u nekima je pokazana statistički značajna razlika između ispitanika koji su uzimali probiotike i kontrolne skupine (npr. B. animalis subsp. lactis DN-173 010, B. bifidum MIMBb75, Escherichia coli DSM17252), dok u drugim istraživanjima nije uočena dobrobit probiotika u smislu poboljšanja kvalitete života.

Tvrdnja 13. Probiotici imaju povoljan sigurnosni profil kod pacijenata sa simptomima u donjem GIT-u koji se većinom obrađuju na razini primarne zdravstvene zaštite.

GRADE stupanj: visoki.

Sigurnosni podatci dati su u 28 istraživanja, od kojih ni u jednom nije otkriven značajan štetni događaj povezan s uporabom probiotika. U 25 istraživanja nisu prijavljene nikakve razlike u pogledu sigurnosti između 23 vrste probiotika i placeba, a u nekim je istraživanjima uočena pojava mučnine i drugih blagih gastrointestinalnih simptoma.

Tvrdnja 14. Specifični probiotici imaju ulogu u rješavanju nekih simptoma IBS-a i mogu biti dodatak konvencionalnoj terapiji.

Ova je tvrdnja donesena na temelju dokaza obrađenih kroz prethodno definirane tvrdnje. Naime, smatra se da kod pacijenata s IBS-om koji dobro reagiraju na konvencionalnu terapiju treba uvesti i probiotike kao pomoćnu terapiju (ali ne kao zamjenu za konvencionalnu terapiju). Kod pacijenata kod kojih se ne postiže dobar odgovor na konvencionalnu terapiju, treba razmotriti zamjenu neučinkovite terapije specifičnim probioticima za koje je dokazan učinak na ublažavanje simptoma IBS-a.

Tvrdnja 15. Odabir specifičnog probiotika, tj. probiotičkog soja/sojeva treba se temeljiti na simptomima.

Odabir specifičnog probiotika, tj. probiotičkog soja/sojeva treba se temeljiti na simptomima koji se javljaju kod pacijenta, kliničkoj indikaciji i dostupnim dokazima, pri čemu valja imati na umu da niti jedan probiotik ne pomaže kod cijelog raspona simptoma IBS-a.

Tvrdnja 16. Kada se terapija probiotikom uzima za kronični gastrointestinalni problem trebala bi trajati (najmanje) 1 mjesec.

Kada se terapija probiotikom uzima za kronični gastrointestinalni problem, trebala bi trajati (najmanje) 1 mjesec, a odabir doze ovisi o dostupnim dokazima i preporukama proizvođača.

Zaključak

Rad Hungina i suradnika predstavlja prvi praktični konsenzus o ulozi probiotika u rješavanju cijelog raspona simptoma donjeg gastrointestinalnog trakta kod odraslih pacijenata. Zdravstveni djelatnici, osobito liječnici obiteljske medicine i ljekarnici, ali i specijalisti gastroenterolozi često se susreću s upitima pacijenata vezanim uz probiotike, stoga je važno da raspolažu odgovarajućim, na dokazima utemeljenim informacijama o probioticima. Jednostavne i jasne smjernice nije moguće pružiti zbog velike raznolikosti, kako simptoma, tako i probiotičkih sojeva te načina na koje su dostupna istraživanja osmišljena zbog čega je interpretacija otežana. No, vjerodostojni dokazi o učinkovitosti specifičnih probiotika ipak postoje te ih je važno poznavati.

Tako je u istraživanjima snažno dokazana pozitivna uloga specifičnih probiotika u prevenciji dijareje koja je posljedica antibiotske terapije te eradikacijske terapije H. pylori. Nasuprot tome, trenutno nema dovoljno dobrih dokaza koji bi poduprli primjenu probiotika u dijareji kod pacijenata s IBS-om. Uloga probiotika u liječenju putničke dijareje je područje od interesa, no nije ispitana ni u jednom od istraživanja koja su zadovoljila kriterije za razmatranje u ovom preglednom istraživanju.

Nadalje je s visokim stupnjem razine dokaza zaključeno da specifični probiotici smanjuju sveukupne simptome i abdominalnu bol kod pacijenata s IBS-om, a sa srednjom razinom dokaza ocijenjena je učinkovitost primjene probiotika na nadutost i frekvenciju te konzistentnost pokretanja crijeva kod pacijenata s IBS-om. Potrebno je podrobnije istražiti utjecaj probiotika na kvalitetu života pacijenata s gastrointestinalnim poremećajima. Dokazi o učinkovitosti probiotika na konstipaciju bili su nedostatni, što potvrđuju smjernice Svjetske gastroenterološke organizacije (World Gastroenterology Organisation) koje preporučuju primjenu određenih prebiotika, ali ne i probiotika u smanjivanju konstipacije.

Važno je naglasiti da su učinci probiotika specifični za određene sojeve/formulacije te nije moguće ekstrapolirati učinkovitost probiotika s jedne vrste na drugu. Također, specifični probiotici mogu imati drugačiji učinka kod različitih pacijenata – probiotik koji ne djeluje u jednoj indikaciji, može djelovati u drugoj indikaciji, stoga prije uzimanja probiotika treba dobro definirati problem i prema tome odabrati probiotik za koji u istraživanjima postoje dokazi o učinkovitosti za takve gastrointestinalne probleme.

Literatura

1. Hungin AP, Mulligan C, Pot B et al. Systematic review: probiotics in the management of lower gastrointestinal symptoms in clinical practice – an evidence-based international guide. Aliment Pharmacol Ther. 2013; 38: 864-86.

2. Enck P, Zimmermann K, Menke G, Klosterhalfen S. Randomized controlled treatment trial of irritable bowel syndrome with a probiotic E. Coli preparation (DSM17252) compared to placebo. Z Gastroenterol 2009; 47: 209–14.

3. Guglielmetti S, Mora D, Gschwender M, Popp K. Randomised clinical trial: Bifidobacterium bifidum MIMBb75 significantly alleviates irritable bowel syndrome and improves quality of life – a double-blind, placebo-controlled study. Aliment Pharmacol Ther 2011; 33: 1123–32.

4. Whorwell PJ, Altringer L, Morel J, et al. Efficacy of an encapsulated probiotic Bifidobacterium infantis 35624 in women with irritable bowel syndrome. Am J Gastroenterol 2006; 101: 1581–90.

5. Hong KS, Kang HW, Im JP, et al. Effect of probiotics on symptoms in Korean adults with irritable bowel syndrome. Gut Liver 2009; 3: 101–7.

6. Kajander K, Hatakka K, Poussa T, Farkkila M, Korpela R. A probiotic mixture alleviates symptoms in irritable bowel syndrome patients: a controlled 6-month intervention. Aliment Pharmacol Ther 2005; 22: 387–94.

7. Kajander K, Myllyluoma E, Rajilic- Stojanovic M, et al. Clinical trial: multispecies probiotic supplementation alleviates the symptoms of irritable bowel syndrome and stabilizes intestinal microbiota. Aliment Pharmacol Ther 2008; 27: 48–57.

8. Williams EA, Stimpson J, Wang D, et al. Clinical trial: a multistrain probiotic preparation significantly reduces symptoms of irritable bowel syndrome in a double-blind placebo controlled study. Aliment Pharmacol Ther 2009; 29: 97–103.

9. Ojetti V, Gigante G, Gabrielli M, et al. The effect of oral supplementation with Lactobacillus reuteri or tilactase in lactose intolerant patients: randomized trial. Eur Rev Med Pharmacol Sci 2010; 14: 163–70.