Trudnoća predstavlja iznimno dinamično anabolično/katabolično stanje u razdoblju života žene, popraćeno brojnim fiziološkim promjenama metabolizma i njenog tijela, s ciljem održavanja trudnoće i rađanja zdravog djeteta. Bilježi se porast udarnog i krvnog volumena i frekvencije srca, uz reverzibilnu hipertrofiju miokarda, porast udisajnog kapaciteta, minutne ventilacije, respiratorne alkaloze, ali i pad totalnog kapaciteta pluća tijekom drugog i trećeg tromjesečja. Upravo zbog intenzivnog anabolično-kataboličnog procesa i promjene bazalnog metabolizma, potreba za nutrijentima tijekom trudnoće raste. Energetska potreba ne mijenja se bitno; svega 10 % više (odnosno 230 – 300 kcal) potrebno je za održivost simbiotičkog sustava trudnice, da ne dođe do energetskog deficita majke. Upravo pravilan unos makronutrijenata (ugljikohidrata, masti i bjelančevina) osigurava adekvatne energetske potrebe kao i esencijalne nutrijente potrebne za rast i održavanje osnovnih funkcija majke i fetusa. Porast cirkulirajućeg progesterona dovodi do relaksacije glatkih mišića s ciljem održavanja trudnoće (miometrija) što kod određenog broja trudnica za posljedicu ima smanjenje crijevne peristaltike, želučani refluks, porast produkcije relaksina koji omogućuje rastezljivost ligamentarnog sustava, ali je i uzrok boli u području simfize i kralježnice, zbog retencije tekućine što uzrokuje oticanje zglobova. Zbog povećane potrebe za kalcijem dolazi do povećanja volumena paratiroidnih žlijezda, ali i volumena hipofize u zadnjem tromjesečju, zbog pojačanog lučenja oksitocina i prolaktina. Navedene fiziološke promjene u tijelu trudnice i brojne metaboličke promjene, navele su na stvaranje konsenzusa o načinu života i prehrane tijekom trudnoće i dojenja. 

Upravo se na pravilnom unosu nužno potrebnih hranjivih tvari – ugljikohidrata, masti i bjelančevina, i to u pravilnim omjerima i uz adekvatan unos vode, temelji načelo pravilne prehrane tijekom trudnoće. Bilježi se porast razine triglicerida, masnih kiselina i lipida u krvi trudnice, što dovodi do akumuliranja 3,5 kilograma masti u trudnici (30 000 kcal), odnosno 0,5 kg u fetusu, što je potrebno za energetsku prilagodbu djeteta na vanjski svijet, ali i majci za hranjenje svog djeteta. Tijekom trudnoće, ali i tijekom dojenja, povećavaju se potrebe za velikim brojem mikronutrijenata zbog izgradnje i prehrane novog bića, ali i zbog metaboličke razgradnje majke. Stoga se bilježi potreba za dnevnim unosom 1200 miligrama kalcija, 400 mikrograma folne kiseline, željeza 15 – 30 mg, vitamina D 10 mcg, magnezija 350 – 600 mg, cinka 11 – 15 mg, joda 220 mcg. Brojne studije pokazuju pozitivan učinak suplementacije tijekom trudnoće u prevenciji brojnih strukturalnih abnormalnosti (defekt neuralne cijevi s posljedičnim neurološkim ispadima) i stanja tijekom trudnoće (zastoj rasta, hipertenzija) stoga su uvedene smjernice o dnevnoj suplementaciji tijekom trudnoće, ali i dojenja. Najvažniji nutrijenti su folna kiselina, vitamin B12, kalcij, magnezij, željezo, omega-3 masne kiseline te probiotici. 

prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.