U ovoj ekološkoj studiji analizirani su podaci iz registara za rak (Surveillance, Epidemiology and End Results; SEER) koji su obuhvatili više od 16 milijuna žena iz 547 američkih okruga, dobi od 40 godina i starijih, tijekom 2000. godine. Te godine je rak dojke dijagnosticiran u 53.207 žena koje su zatim praćene tijekom perioda od 10 godina.

Autori su proučili proširenost probira na rak dojke te odredili incidenciju raka dojke u 2000. godini i o incidenciji ovisnu smrtnost od raka dojke tijekom desetogodišnjeg perioda praćenja.

Rezultati su pokazali povezanost proširenosti probira s incidencijom raka dojke, ali ne i sa smrtnošću. Rast širine probira od 10% bio je povezan s 16% većom incidencijom raka dojke, ali nije opažena značajna promjena smrtnosti od raka dojke.

Širi probir je također pokazivao veću incidenciju malih tumora (veličine do 2 cm), ali ne smanjenu incidenciju velikih tumora. Porast širine probira od 10% bio je povezan s 25% većom incidencijom malih tumora dojke i 7% većom incidencijom velikih tumora dojke.

Cilj probira mamografijom je smanjiti smrtnost od raka dojke ranim otkrivanjem i liječenjem bolesti. Ako probir rano otkriva tumore, učestalost dijagnosticiranja malih tumora koji se lakše liječe bi trebala biti u porastu, dok bi se učestalost dijagnosticiranja velikih tumora, težih za liječiti, trebala smanjivati. Ipak, raste zabrinutost da probir mamografijom dovodi do prekomjernog dijagnosticiranja identificirajući male, indolentne ili regresivne tumore koji inače ne bi postali klinički značajni.