Možemo li liječiti kronične bubrežne bolesti samo lijekovima? Paradigma liječenja mijenja se sa pojedinim smjernicama te novim spoznajama o etiopatogenezi bubrežnih bolesti, no koja je uloga promjene prehrambenih navika u liječenju bolesnika s kroničnim burežnim bolestima?

Klinički većina bubrežnih bolesti, napose onih autoimune etiologije započinje nespecifičnim simptomima koji su posljedica kronične upale i nerijetko uključuju gubitak na tjelesnoj težini tj. znakove katabolizma. Većina bolesti bubrega očituje se proteinurijom koja za posljedicu ima snižene serumske albumine uz reaktivnu hiperlipidemiju i druge metaboličke poremećaje zbog kojih nastojimo ograničiti količinski i kvalitativno unos kako bjelačevina tako i masti ne vodeći pritom računa o ukupnom energetskom unosu što često dovodi do pogoršanja kataboličkih procesa, tj. negativne energetske bilance bolesnikovog organizma.

Medikamentozno liječenje bolesti bubrega, pogotovo onih autoimuno posredovanih, glukokortikoidima (uz ostale imunosupresive) remeti metabolizam ugljikohidrata, mišićnu masu, metabolizam kosti i dr. što za posljedicu ima veći broj komplikacija i otežano, tj. usporeno liječenje takvih bolesnika. Stoga je važno izdvojiti i naglasiti ulogu multidisciplinarnog pristupa u liječenju bolesti bubrega pri čemu jednu od ključnih uloga mora imati klinički nutricionist s naglaskom na izbjegavanje dijetalnih mjera kojima slabimo organizam, a inzistiranje na adekvatnom energetskom unosu koji će osigurati prikladno i uspješno liječenje naših bolesnika.

Matija Crnogorac