Kronične nezarazne bolesti (KNB) danas su u većini zemalja svijeta značajan javnozdravstveni problem. Porast broja starijih osoba i suvremeni način života obilježen globalizacijom, urbanizacijom, automatizacijom radnih procesa, kompjutorizacijom, sjedilačkim načinom života sa sve manje fizičkog opterećenja pridonijeli su posljednjih desetljeća značajnom porastu KNB-a. Iako je problem zaraznih bolesti, onih davno poznatih kao i novih, neprestana prijetnja i najrazvijenijim zemljama svijeta, kronične nezarazne bolesti ipak su prioritetni zdravstveni problem. Kronične bolesti imaju dugotrajan tijek, često su doživotne, smanjuju kvalitetu života oboljelima, vrlo često dovode do invalidnosti i prijevremene smrti, a značajno opterećuju zdravstvenu službu i zdravstvene fondove. Iako je rašireno mišljenje da su kronične bolesti primarno povezane uz stariju dob, ipak je gotovo polovina preranih smrti zbog kroničnih bolesti u dobi do 70 godina. Četvrtina njih pogađa ljude mlađe od 60 godina života. U zemljama s niskim i srednje visokim prihodima posebno je vulnerabilna srednja života dob. U ljudi tih zemalja bolest se razvija u mlađoj životnoj dobi, dulje obolijevaju, često s (preventabilnim) komplikacijama i umiru brže nego u zemljama s visokim prihodima.

Uspješnije liječenje omogućuje bolesnicima s kroničnim bolestima dulje preživljenje. Najučestalije kronične nezarazne bolesti su kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, mentalne bolesti, šećerna bolest, kronične respiratorne bolesti i bolesti mišićno-koštanog sustava. Zbog pojave bolesti u sve ranijoj životnoj dobi i sve većeg broja oboljelih poduzimaju se različite mjere prevencije bolesti i promocije zdravlja s ciljem ranog otkrivanja i sprječavanja njihova nastanka.

Učinkovitom timskom suradnjom sa svim drugim suradnicima liječnik obiteljske medicine osigurava primjerenu skrb za bolesnike koji boluju od kroničnih bolesti.

Ljiljanka Jurković