Model programirane skrbi za kroničnog bolesnika
29.05.2015.
Pred liječnika obiteljske medicine i njegov tim postavljaju se veliki zahtjevi za provođenje proaktivne, bolesniku usmjerene, koordinirane zaštite koja će biti učinkovita, isplativa i integrirana u sve razine primarne i sekundarne zdravstvene te socijalne zaštite i u zajednicu. To zahtijeva radikalno preoblikovanje sustava zaštite, a jedna od najvažnijih promjena je pomak iz reaktivnog u aktivan pristup.
Središnje mjesto u zaštiti kroničnog bolesnika treba imati personalizirano planiranje skrbi u kojem i profesionalci i bolesnici zajedno, u partnerstvu, usuglašavaju ciljeve skrbi koje žele postići, identificiraju potrebe za podrškom, razvijaju i implementiraju osobni plan zaštite te strukturirano prate napredak prema željenim ishodima.
Postizanje učinikovite zaštite za velik broj bolesnika s kroničnim bolestima, koji je k tome u porastu, a posebice raste broj onih s multimorbiditetom kroničnih bolesti, predstavlja velik izazov za zdravstvenu i socijalnu službu te za društvo u cjelini u 21. stoljeću. Pred liječnika obiteljske medicine i njegov tim postavljaju se veliki zahtjevi za provođenje proaktivne, bolesniku usmjerene, koordinirane zaštite koja će biti učinkovita, isplativa i integrirana u sve razine primarne i sekundarne zdravstvene te socijalne zaštite i u zajednicu. To zahtijeva radikalno preoblikovanje sustava zaštite, a jedna od najvažnijih promjena je pomak iz reaktivnog u aktivan pristup.
Zbog porasta broja osoba koje boluju od kroničnih bolesti i propusta da se provede sveobuhvatna, integrirana, bolesniku usmjerena zaštita na primarnoj i sekundarnoj razini zaštite, razvijen je model skrbi za kroničnog bolesnika koji predstavlja okvir za provođenje skrbi usmjerene kroničnom bolesniku.
Ključni elementi modela su zdravstvena politika, organizacija zdravstvenog sustava, potpora samozbrinjavanju bolesnika da preuzme odgovornost za svoju kroničnu bolest te povezivanje bolesnika s resursima zajednice.
Planiranje posjeta bolesnika, sustav naručivanja, podijeljena skrb među svim profesionalcima koji u njoj sudjeluju, vođenje primjerenog zdravstvenog kartona i izmjena informacija među svim profesionalcima u zaštiti također su važni elementi u skrbi.
Središnje mjesto u zaštiti kroničnog bolesnika treba imati personalizirano planiranje skrbi u kojem i profesionalci i bolesnici zajedno, u partnerstvu, usuglašavaju ciljeve skrbi koje žele postići, identificiraju potrebe za podrškom, razvijaju i implementiraju osobni plan zaštite te strukturirano prate napredak prema željenim ishodima. Ciljevi provođenja ovog modela su zadovoljan i osnažen bolesnik, zadovoljan profesionalac, bolji ishodi skrbi, ušteda sredstava zaštite, bolje iskorištavanje resursa, isplativa zaštita, bolje planirana i koordirana zaštita te sveukupno bolje funkcioniranje sustava. Jedna od temeljnih pretpostavki za takvu skrb je dostupnost i izmjena informacija o bolesniku između svih profesionalaca koji provode zaštitu kao i među onima koji je planiraju, organiziraju i financiraju.
Đurđica Kašuba Lazić