Cilj ove studije bila je usporedba izvanbolničke potrošnje i kvalitete propisivanja psihotropnih lijekova između dviju zemalja, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u periodu od 2006. - 2010. godine.

Za izračun broja definiranih dnevnih doza (DDD) i DDD na 1000 stanovnika na dan (DDD/TID) korišteni su podaci o potrošnji lijekova iz ustanova Gradska ljekarna Zagreb i Javna ustanova ˝Apoteke Sarajevo˝, a potrošnja je analizirana prema anatomsko-terapijsko-kemijskoj klasifikaciji lijekova Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

U oba grada pokazan je trend porasta ukupne potrošnje psihofarmaka, međutim, veća potrošnja je zabilježena u Zagrebu u odnosu na Sarajevo. Upotreba psiholeptika u Zagrebu povećala se za 2,4% (sa 74,5 na 76,3 DDD/TID), a u Sarajevu za 3,8% (sa 62,4 na 64,8 DDD/TID). Upotreba anksiolitika u Zagrebu se smanjila za 2,1%, a u Sarajevu čak za 18,7%. Povećanje potrošnje antidepresiva, s prevagom SSRI nad tricikličkim antidepresivima (TCA), zabilježeno je u oba grada, pri čemu je potrošnja u Sarajevu porasla za 96,6% u odnosu na Zagreb gdje je potrošnja porasla za 10,2%. Omjer potrošnje anksiolitika i antidepresiva u Zagrebu se smanjio za 11,1% (s 2,87 na 2,55), a u Sarajevu za 58,7% (s 5,66 na 2,34). Izvanbolnička potrošnja antipsihotika značajno se povećala u Sarajevu, gdje je povećana upotreba tipičnih antipsihotika, dok je u Zagrebu zabilježena stabilna potrošnja u kojoj dominiraju atipični antipsihotici.

Zaključno, u obje zemlje primijećena je tendencija praćenja zapadnjačkih trendova u propisivačkoj praksi, što je vidljivo na primjeru povećane potrošnje antidepresiva i smanjene potrošnje anksiolitika. Unatoč prisutnom poboljšanju kvalitete propisivanja, visoka potrošnja posebice tipičnih antipsihotika u Sarajevu, ukazuje na potrebu za smjernicama za propisivanje antipsihotične terapije.

Marina Polić-Vižintin, Danijela Štimac, Tarik Čatić, Zvonimir Šostar, Ana Zelić, Krešimir Živković, Pero Draganić