Hrvatska je uspjela unazad 20 godina poboljšati zdravstveni sustav u smislu boljih zdravstvenih ishoda i zadovoljstva pučanstva, ali na uštrb visokih troškova zdravstvene zaštite. Prema zdravstvenoj potrošnji (7.8 % bruto nacionalnog dohotka - GDP-a, Gross domestic product), Hrvatska se nalazi u vrhu zemalja u usporedbi s novim članicama europske Unije. U trenutnoj financijskoj situaciji, zdravstveni sustav se suočava s izazovom u kojem dolazi do nerazmjera između dostupnih sredstava, povećanja troškova te povećanih potreba za zdravstvenom zaštitom u skladu s demografskim promjenama i epidemiološkom situacijom. Neke su reforme zdravstvenog sustava već u tijeku, kao centralizirana objedinjena javna nabava za nemedicinsku opremu i potrošni materijal, nove regulacije cijena lijekova i promjena načina plaćanja zdravstvenih usluga bolnicama.

Ovaj novi program razvoja zdravstvenog sustava za cilj ima poboljšanje dostupnosti, kvalitete i učinkovitosti zdravstvene zaštite osnaživanjem upravljačkih kapaciteta u zdravstvenoj zaštiti, reorganizacijom struktura i aktivnosti zdravstvenih ustanova, poboljšanjem kvalitete zdravstvene zaštite, jačanjem preventivnih aktivnosti i očuvanjem financijske održivosti sustava.

Program je u skladu s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012. – 20120. godine i definiranih 8 glavnih prioriteta:

1. razvoj informacijskih sustava i e-zdravlja;
2. bolje upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu;
3. jačanje upravljačkih struktura u zdravstvu;
4. reorganizacija strukture i aktivnosti zdravstvenih ustanova;
5. poticanje razvoja kvalitete u zdravstvenoj zaštiti;
6. jačanje preventivnih aktivnosti;
7. očuvanje financijske stabilnosti zdravstvenog sustava i poboljšanje suradnje s drugim sektorima i društvom u cjelini.

Koji su očekivani rezultati projekta?

Očekivani rezultati projekta su:

• povećana funkcija primarne zdravstvene zaštite kao „gatekeeper“-a prema specijalističkim uslugama,
• povećanje pružanja neinvazivnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka (DTP) u specijalističko – konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti,
• razlikovanje akutne skrbi od dugotrajnog liječenja pacijenata u bolnicama,
• racionalizacija zdravstvenih ustanova kroz reorganizaciju i restrukturiranje ustanova, te
• dijagnosticiranje i liječenje kroničnih nezaraznih bolesti u skladu sa kliničkim smjernicama i procjenom zdravstvenih tehnologija - Health Technology Assessment (HTA),
• implementirani mehanizmi praćenja kvalitete (redovna tehnička i klinička revizija i sustav nadzora neželjenih događaja), poboljšanje suradnje vezane uz kvalitetu, te
• povećanje učinovitosti i smanjenje dugova bolničkih zdravstvenih ustanova.