x
x

Rehabilitacija kroničnih neuroloških bolesnika

  21.04.2015.

Fizikalna terapija i rehabilitacija pokazala se posebno učinkovitom u liječenju širokog spektra neuroloških bolesti i povreda. Ona obuhvaća različite medicinske tretmane sprječavajući fizičku i psihičku dekompenzaciju u slučajevima kad se bolest već pojavila te razvija preostale sposobnosti kako bi se što duže očuvala i unaprijedila funkcionalna sposobnost.

Rehabilitacija kroničnih neuroloških bolesnika
Test funkcionalne mjere neovisnosti i Barthelov indeks mjerni su instrumenti za funkcionalnu procjenu u bolesnika s neurološkim oštećenjem u aktivnostima svakodnevnog života.

Fizikalna terapija i rehabilitacija pokazala se posebno učinkovitom u liječenju širokog spektra neuroloških bolesti i povreda. Ona obuhvaća različite medicinske tretmane sprječavajući fizičku i psihičku dekompenzaciju u slučajevima kad se bolest već pojavila te razvija preostale sposobnosti kako bi se što duže očuvala i unaprijedila funkcionalna sposobnost.

Zbog dokazane učinkovitosti apsolutno prvenstvo u izboru fizikalnih procedura ima kineziterapija, dok „klasične” metode elektroterapije gube svoju važnost. Unatoč specijaliziranosti fizioterapeutskog tretmana u odnosu na specifična oštećenja središnjega živčanog sustava fizikalna terapija i rehabilitacija neuroloških bolesnika ima i nekih zajedničkih osobina. Orijentirana je holistički, a provodi se interdisciplinarnim i timskim pristupom. Kontinuiran je i sustavan proces s dugoročnim i kratkoročnim ciljevima sukladno stanju bolesnika.

Prije same rehabilitacije provodi se procjena onesposobljenosti, odnosno procjena utjecaja bolesti na aktivnosti svakodnevnog života, a potom se planira i provodi specijalizirani rehabilitacijski program koji se kreira individualno. Bolesnik je trajno aktivan sudionik i član rehabilitacijskog tima. Različitim upitnicima i indeksima periodično nadgledamo i procjenjujemo učinkovitost rehabilitacije.

Test funkcionalne mjere neovisnosti i Barthelov indeks mjerni su instrumenti za funkcionalnu procjenu u bolesnika s neurološkim oštećenjem u aktivnostima svakodnevnog života. S obzirom na stanje i potrebe bolesnika rehabilitacija može biti bolnička, ambulantna i rehabilitacija u kući bolesnika.

Bolnička medicinska rehabilitacija provodi se kao početna (rana, I. stupanj rehabilitacije) i intenzivna na odjelima za rehabilitaciju i u specijaliziranim središtima (II. stupanj rehabilitacije).

Obiteljski liječnik ima osobito značajnu ulogu u ambulantnoj rehabilitaciji i skrbi za pacijente koji se vraćaju u obitelj u teškom stanju, a njegova je zadaća indicirati, koordinirati, nadzirati i evaluirati rehabilitaciju i fizikalnu terapiju u kući te kućnu njegu.

Leonardo Bukmir

VEZANI SADRŽAJ > <