Premda se veliki broj potencijalnih neželjenih učinaka vezanih uz terapiju s IPP-om vezuje uz manje, u pravilu nekontrolirane studije ili prikaze slučajeva, nužno ih je, barem kao potencijalnu mogućnost poznavati tim više što relativno veliki broj bolesnika u svakodnevnoj kliničkoj praksi kontinuirano uzima IPP tijekom većeg broja godina.

Analiza podatka o terapiju IPP-om i učestalosti prijeloma kostiju

Trajna terapija IPP-om tijekom desetogodišnjeg razdoblja nije rezultirala značajnijim promjenama u gustoći kostiju.

Ukoliko analiziramo podatke u literaturi vezane uz terapiju IPP-om i učestalost prijeloma kostiju jasno je da se rezultati blago rečeno konfuzni i proturječni.

Rezultati velike prospektivne studije provedene u SAD-u na impozantnom broju od 79.899 žena, ponajprije medicinskih sestara u menopauzi, pokazala je značajan utjecaj terapije IPP-om na učestalost frakture kostiju (OR 1,36; 95% CI 1,13-1,63). Ukoliko se međutim podatak o uzimanju IPP-a vezao uz pušenje, utjecaj terapije IPP-om na učestalost fraktura nije više bio značajan (OR 1.06; 95% CI 0.77–1,46) (4).

Na drugoj strani, recentne studije su također pokazale povezanost terapije s IPP-om i povećane učestalosti frakture kostiju bez obzira je li se radilo o dugotrajnoj (OR 1,30; 95% CI 0,98 -1,70) ili kratkotrajnoj terapiji s IPP (OR 1,24; 95% CI 1,19 -1,28) (5). Ovo potonja nas jasno navodi na zaključak da je sasvim sigurno veliki broj čimbenika koji utječe na povećanu učestalost prijeloma kostiju, a ne samo terapija s IPP. Recentna Kanadska studija provedena na sveukupno 8,340 ispitanika pokazala je da je u ispitanika koji su do tada uzimali IPP, denzitometrijski izmjerena gustoća kostiju bila u prosjeku niža od one zabilježene u ispitanika koji nisu uzimali IPP. Međutim, ono što je možda i najznačajnije u spomenutoj studiji je podatak da se tijekom petogodišnjeg, odnosno desetogodišnjeg razdoblja u bolesnika koji su uzimali i nastavili kontinuirano uzimati IPP gustoća kostiju nije značajnije mijenjala (6). Drugim riječima, trajna terapija IPP-om tijekom desetogodišnjeg razdoblja nije rezultirala značajnijim promjenama u gustoći kostiju.

Zanimljivima se čine i studije koje pokazuju da primjena IPP-a može rezultirati povećanom gustoćom kostiju ponajprije putem mehanizma vezanog uz smanjenu osteoklastičnu aktivnost. Naime, u osteoklastima se nalaze protonske crpke koje su nužne u mehanizmu stvaranja kisele sredine koja olakšava razgradnju koštanog matriksa i posljedične resorpcije. Terapija IPP-om rezultira smanjenom osteoklastičkom aktivnosti, a time i smanjenom resorpcijom kosti (7).

Zaključak

Gubitak gustoće kostiju i osteoporoza nisu i ne mogu biti kontraindikacijom terapijske primjene inhibitora protonske crpke.

U zaključku možemo ustvrditi da do danas nema jasnih dokaza da bi čak i višegodišnja kontinuirana terapijska primjena inhibitora protonske crpke rezultirala povećanom učestalosti prijeloma kostiju. U tom smislu gubitak gustoće kostiju i osteoporoza nisu i ne mogu biti kontraindikacijom terapijske primjene inhibitora protonske crpke.

Autor: Neven Ljubičić, prof. dr sc., prim., doktor medicine, doktor medicinskih znanosti, znanstveni savjetnik, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redoviti profesor Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i gostujući profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Literatura

1. Wright MJ, Sullivan RR, Gaffney-Stomberg E, et al. Inhibiting gastric acid production does not affect intestinal calcium absorption in young, healthy individuals: a randomized, crossover, controlled clinical trial. J Bone Miner Res 2010;25:2205–2211.

2. Hansen KE, Jones AN, Lindstrom JM, et al. Do proton pump inhibitors decrease calcium absorption? J Bone Miner Res 2010;25:2510–2519.  Dostupno na: http://goo.gl/kKFpp Datum pristupa: 8.5.2013.

4. Khalili H, Huang ES, Jacobson BC, et al. Use of proton pump inhibitors and risk of hip fracture in relation to dietary and lifestyle factors: a prospective cohort study. BMJ 2012;344:e372.

5. Ngamruengphong S, Leontiadis GI, Radhi S, et al. Proton pump inhibitors and risk of fracture: a systematic review and metaanalysis of observational studies. Am J Gastroenterol 2011;106:1209–1218.

6. Targownik LE, Leslie WD, Davison KS, et al. The relationship between proton pump inhibitor use and longitudinal change in bone mineral density: a population-based study from the Canadian Multicentre Osteoporosis Study. Am J Gastroenterol 2012;107:1361–1369.

7. Mizunashi K, Furukawa Y, Katano K, et al. Effect of omeprazole, an inhibitor of H-K-ATPase, on bone resorption in humans. Calcif Tissue Int 1993;53:21–25.

Neven Ljubičić, prof. dr sc., prim., doktor medicine, doktor medicinskih znanosti, znanstveni savjetnik, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redoviti profesor Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i gostujući profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.