Uvod

S vremenom, osobe koje su razvile GUPUL moraju uzimati sve veće količine lijekova kako bi postigle olakšanje ili održale normalno funkcioniranje.

GUPUL ili glavobolja uzrokovana prekomjernim uzimanjem lijekova je kronična svakodnevna glavobolja  koja se obično javlja kod pojedinaca koji inicijalno imaju migrene ili glavobolje tenzijskog tipa te radi toga prekomjerno koriste lijekove za ublažavanje glavobolje. Lijekovi koji mogu uzrokovati GUPUL su analgetici (paracetamol, acetilsalicilna kiselina i nesteroidni antireumatici), triptani ili opioidi. Prekomjerna uporaba obično se definira kao redovito uzimanje ovih lijekova, prekoračenje preporučenih doza ili njihovo korištenje tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Važno je istaknuti da s vremenom, osobe koje su razvile GUPUL glavobolju moraju uzimati sve veće količine lijekova kako bi postigle olakšanje ili održale normalno funkcioniranje.

GUPUL glavobolje su često jače i upornije od prvobitnih glavobolja.

GUPUL ima nekoliko sinonima, a neki od uobičajenih uključuju: povratna glavobolja, glavobolja izazvana lijekovima, glavobolja prekomjerne upotrebe analgetika ili sekundarna kronična dnevna glavobolja.

Epidemiologija GUPUL-a

Prevalencija GUPUL-a varira u različitim studijama i populacijama, a procjenjuje se da GUPUL utječe na otprilike 1 - 2% opće populacije u svijetu.

Na žalost, GUPUL je čest globalni poremećaj koji može zahvatiti pojedince svih dobi i podrijetla, iako prevladava kod odraslih u dobi od 30 do 50 godina. Prevalencija GUPUL-a varira u različitim studijama i populacijama, a danas se procjenjuje da GUPUL utječe na otprilike 1 - 2% opće populacije u svijetu. GUPUL ipak češće nastaje kod žena nego kod muškaraca s omjerom od 2:1 do 5:1. Nije sasvim jasan razlog zašto se kod žena češće javlja GUPUL, ali se pripisuje povišenoj učestalosti migrene u žena, hormonskim čimbenicima te razlikama u percepciji boli i odlaganju traženja pomoći zdravstvene skrbi.

Jedna od glavnih obilježja GUPUL-a je da može imati značajan utjecaj na kvalitetu života osobe što dovodi do smanjene produktivnosti, propuštenih radnih ili školskih dana i ograničenja u svakodnevnim aktivnostima. Stalna prisutnost glavobolja i potreba za čestim uzimanjem lijekova mogu poremetiti osobne odnose, društveno funkcioniranje i opću dobrobit.

Klinička slika GUPUL-a

Uz samu glavobolju, može se pojaviti i razdražljivost te poteškoće u koncentraciji.

Glavobolje u GUPUL-u se često opisuju kao umjerene do jake tupe, pulsirajuće ili pritiskajuće prirode. Glavobolje u GUPUL-u mogu trajati satima ili čak tijekom nekoliko dana. Mogu biti kontinuirane ili imati epizode pogoršanja i poboljšanja. Glavobolje se mogu javljati svakodnevno ili gotovo svakodnevno i često su prisutne nakon buđenja, ali se mogu i pogoršavati tijekom dana. Bol u GUPUL-u može utjecati na bilo koji dio glave, uključujući prednji dio, bočne strane ili stražnji dio odnosno može postojati bol u vratu. Može biti lokalizirana na jednoj strani ili može biti obostrana. Istodobno, uz samu glavobolju, može se pojaviti i razdražljivost te poteškoće u koncentraciji.

Mehanizam i uzroci nastanka GUPUL-a

Točan mehanizam nastanka GUPUL-a nije razjašnjen, smatra se da pretjerana uporaba lijekova protiv glavobolje može dovesti do promjena u neurobiokemijskim putovima koji su uključeni u regulaciju boli.

Točan mehanizam nastanka GUPUL-a nije razjašnjen, ali smatra se da pretjerana uporaba lijekova protiv glavobolje može dovesti do promjena u neurobiokemijskim putovima koji su uključeni u regulaciju boli. Vjeruje se da opetovano izlaganje ovim lijekovima može poremetiti ravnotežu neurotransmitera i receptora, što dovodi do povećane osjetljivosti na bol i promijenjene modulacije prijenosa bolnog podražaja. Dugotrajna izloženost boli te prekomjerna uporaba lijekova mogu rezultirati središnjom senzibilizacijom, fenomenom karakteriziranim pojačanim odgovorom na podražaje boli što može dovesti do razvoja kroničnih glavobolja i pridonijeti postojanosti GUPUL-a.

Ipak, GUPUL je multifaktorijalnog uzroka, a međudjelovanje uključenih čimbenika može varirati među pojedincima. Osobe s već postojećim primarnim poremećajima glavobolje, kao što su migrene ili glavobolje tenzijskog tipa, imaju veći rizik od razvoja GUPUL-a. Ujedno, i obiteljska sklonost glavoboljama doprinosi povećanom riziku od GUPUL-a. Određeni čimbenici životnog stila, kao što su neredoviti obrasci spavanja, loša prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti mogu doprinijeti razvoju GUPUL-a. Poremećaji spavanja, poput nesanice ili apneje za vrijeme spavanja, često su povezani s GUPUL-om. Na pojavu GUPUL-a utječu i komorbidna stanja kao što su anksioznost, depresija, poremećaji spavanja, neuspješni mehanizmi podnošenja stresa, zlouporaba supstanci i druga kronična bolna stanja. Rješavanje ovih temeljnih stanja ključno je za učinkovito liječenje i prevenciju. Okidači iz okoline, uključujući izloženost određenim tvarima (kofeinizacija) ili osjetilnim podražajima, također, mogu utjecati na pojavu i postojanost glavobolja. Čimbenici kulturnog i zdravstvenog sustava, također, mogu utjecati na učestalost i obrasce prekomjerne upotrebe lijekova i kasniji razvoj GUPUL-a. Osim toga, neki pojedinci mogu imati genetsku predispoziciju koja ih čini ranjivijima na razvoj ovisnosti o lijekovima i GUPUL.

GUPUL, kao i druge kronične glavobolje, također, su povezane s nekim drugim medicinskim stanjima poput smetnji kvalitete i kvantitete sna. Neka su istraživanja pokazala povezanost između GUPUL-a i određenih kardiovaskularnih stanja, poput hipertenzije, ishemijske bolesti srca ili moždanog udara. Vjeruje se da zajednički čimbenici rizika, kao što su pretilost, sjedilački način života i pušenje, mogu pridonijeti koegzistenciji ovih stanja. GUPUL također može koegzistirati s drugim medicinskim stanjima, kao što su gastrointestinalni poremećaji (npr. sindrom iritabilnog crijeva), poremećaji štitnjače ili kronična respiratorna stanja.

GUPUL može pridonijeti razvoju kronične boli, što dovodi do značajnog utjecaja na svakodnevni život i funkcioniranje osobe. Trajna i onesposobljavajuća priroda kroničnih glavobolja može rezultirati ograničenjima u radu, društvenim aktivnostima i općoj kvaliteti života. Život s kroničnim glavoboljama i izazovi povezani s GUPUL-om mogu imati značajan psihološki i emocionalni učinak. To može dovesti do povećanog stresa, tjeskobe, depresije i smanjenog općeg blagostanja. Stoga, GUPUL predstavlja veliki izazov za pojedinca, ali i društvo.

Dijagnoza GUPUL-a

Dijagnoza GUPUL-a uključuje sveobuhvatnu individualnu procjenu povijesti bolesti i javljanja glavobolje, obrazaca upotrebe lijekova i povezanih simptoma.

GUPUL se dijagnosticira na temelju specifičnih kriterija navedenih u međunarodnim sustavima klasifikacije glavobolja kao što je treća Međunarodna klasifikacija poremećaja glavobolje (ICHD-3). Ovi kriteriji obično uključuju učestalost i trajanje epizoda glavobolje, vrstu i dozu prekomjerno korištenih lijekova i prisutnost prekomjerne upotrebe lijekova u određenom vremenskom razdoblju. Dijagnoza GUPUL-a uključuje sveobuhvatnu individualnu procjenu javljanja glavobolje, obrazac upotrebe lijekova i povezanih simptoma.

Sljedeći kriteriji se obično koriste za dijagnosticiranje GUPUL-a: učestalost glavobolje najmanje 15 ili više dana mjesečno (moguće i svakodnevno odnosno gotovo svakodnevno) tijekom najmanje tri mjeseca, prekomjerna uporaba lijekova koja bi trebala trajati najmanje tri mjeseca. Potrebno je znati da različite klase lijekova protiv glavobolje imaju zasebne kriterije za prekomjernu uporabu: za analgetike vrijedi uzimanje 15 ili više dana mjesečno, za triptane i ergotamine 10 ili više dana mjesečno, a za opioide ili kombinirane analgetike 10 ili više dana mjesečno. Također, jedan od kriterija je da se po prestanku uzimanja navedenih lijekova glavobolja mora poboljšati ili vratiti na prethodni obrazac unutar dva mjeseca od prekida ili dovesti do značajnog smanjenja upotrebe lijekova koji su se prekomjerno koristili. Posljednji kriterij je da se glavobolja ne može bolje objasniti drugim primarnim poremećajem glavobolje, kao što je migrena, glavobolja tenzijskog tipa ili cluster glavobolja.

Može biti izazovno dijagnosticirati GUPUL jer često koegzistira s temeljnim primarnim poremećajima glavobolje kao što su migrena ili glavobolja tenzijskog tipa. Razlikovanje između primarne glavobolje i GUPUL-a zahtijeva pažljivu procjenu anamnestičkih podatkaka o uzimanju lijekova. U rijetkim slučajevima, uporne glavobolje mogu biti posljedica ozbiljnije intrakranijalne patologije, kao što su tumori mozga, arteriovenske malformacije ili intrakranijalna hipertenzija. Stoga, isključivanje ovih stanja zahtijeva pažljivu procjenu liječnika kako bi se isključio bilo kakav ozbiljan temeljni uzrok.

Liječenje GUPUL-a

Prvi i glavni korak u liječenju GUPUL-a je potpuni prekid prekomjerno korištenih lijekova koji su odgovorni za izazivanje glavobolja. Ponekad se preporučuje ​​postupno smanjivanje doze kako bi se smanjili simptomi ustezanja.

Uspješno liječenje GUPUL-a često zahtijeva multidisciplinarni pristup i aktivno sudjelovanje pojedinca u njegovom liječenju i modificiranju načina života. Prvi i glavni korak u  liječenju GUPUL-a je potpuni prekid prekomjerno korištenih lijekova koji su odgovorni za izazivanje glavobolja. Ponekad se preporučuje ​​postupno smanjivanje doze kako bi se smanjili simptomi ustezanja. Specifična strategija odvikavanja ovisit će o uključenim lijekovima i pojedinačnim čimbenicima. Tijekom faze ustezanja mogu se pojaviti početna pogoršanja učestalosti i intenziteta glavobolje. Pristupi bez lijekova kao što su tehnike opuštanja, smanjenje stresa i oblozi leda mogu pomoći u kontroli boli. Ponekad se preporučuje kratkotrajna primjena lijekova za akutne glavobolje, ali to se provodi isključivo prema uputi nadležnog liječnika. Danas se smatra da je najbolje istodobno s prekidom uzimanja analgetika započeti preventivno liječenje kako bi se smanjila učestalost i intenzitet primarnih glavobolja u podlozi GUPUL-a. Izbor preventivnih lijekova ovisit će o specifičnoj situaciji pojedinca i može uključivati ​​lijekove kao što su beta-blokatori, antidepresivi, antiepileptici ili druga preventivna sredstva. Jednako važno je i uspostaviti zdrave životne navike koje uključuju održavanje redovitog rasporeda spavanja, upravljanje stresom tehnikama opuštanja ili terapijom, redovitu tjelovježbu i izbjegavanje poznatih okidača, poput određene hrane, alkohola ili pušenja. Ujedno, ako je potrebno, u liječenje se mogu uključiti psiholozi ili drugi stručnjaci za liječenje boli odnosno koristiti komplementarne tehnike kao što su kognitivno-bihevioralna terapija, biofeedback ili akupunktura.

Zaključno, možemo reći da redovito praćenje i otvorena komunikacija s nadležnim liječnikom predstavlja ključnu ulogu za optimizaciju upravljanja GUPUL-om. To omogućuje individualiziranu njegu, prilagodbu plana liječenja prema vlastitoj potrebi i stalnu podršku kako bi se smanjio rizik od ponovne prekomjerne upotrebe lijekova. Neophodno je educirati pojedince o mogućim rizicima prekomjerne upotrebe lijekova i razvoja GUPUL-a. To uključuje pružanje informacija o odgovarajućoj upotrebi lijekova, doziranju i učestalosti, kao i važnosti pridržavanja preporuka zdravstvenih radnika. Kao glavni oblik prevencije izdvajamo vođenje dnevnika glavobolja u kojeg se unose podatci o boli, ali i vrsta te broj uzetih lijekova. Dnevnik glavobolja može biti dio digitalnih aplikacija koji dodatno služi za praćenje napretka pacijenta između pregleda. Ti zapisi mogu pružiti vrijedne informacije o učestalosti glavobolje, intenzitetu, okidačima i upotrebi lijekova i mogu pomoć u donošenju odluka o individualnom  liječenju. Razumijevanjem okidača i razvojem strategija za sprječavanje prekomjerne upotrebe lijekova u liječenju glavobolja, budući rizik GUPUL-a može se svesti na minimum.

Prognoza za GUPUL ovisi o nekoliko čimbenika uključujući odgovor pojedinca na liječenje, pridržavanje plana liječenja i prisutnost nekih temeljnih stanja ili čimbenika rizika. Uz odgovarajuće liječenje, mnoge osobe s GUPUL-om mogu doživjeti značajno poboljšanje simptoma i ukupne prognoze. Učinkovito upravljanje GUPUL-om može imati dubok pozitivan učinak na dobrobit osobe!

Glavne preporuke

Primjena tehnike smanjenja stresa kao što su vježbe opuštanja, duboko disanje, meditacija svjesnosti (engl. Mindfulness), redovita tjelesna aktivnost te odgovarajući odmor i san čine važnu preventivnu strategiju svakog pojedinca.

Za kraj, važno je napomenuti da neće sve osobe koji koriste lijekove za akutno liječenje glavobolje razviti GUPUL, međutim trebaju biti oprezne i upoznate s mogućnošću razvoja GUPUL-a, primjereno koristiti lijekove te na vrijeme potražiti pomoć i mentorstvo liječnika. Lijekove protiv akutne glavobolje treba koristiti strogo, onako kako su propisali zdravstveni radnici. Potrebno je izbjegavajti prekoračenje preporučenih doza ili koristiti lijekova češće nego što je preporučeno. Važno je uravnotežiti potrebu za akutnim ublažavanjem boli s rizikom prekomjerne uporabe lijekova.

Ujedno, razumijevanje uzročnih čimbenika i mogućih okidača GUPUL-a može pomoći u usmjeravanju strategija prevencije i razvoju učinkovitih pristupa liječenju kako bi se prekinuo krug prekomjerne upotrebe lijekova.

Primjena tehnike smanjenja stresa kao što su vježbe opuštanja, duboko disanje, meditacija svjesnosti (engl. Mindfulness), redovita tjelesna aktivnost te odgovarajući odmor i san čine važnu preventivnu strategiju svakog pojedinca. Učinkovito upravljanje stresom može spriječiti pojavu glavobolja i smanjiti potrebu za korištenjem lijekova.

Potrebne su redovite kontrole kod liječnika kako bi bolesnici mogli pratili obrasce glavobolje, upotrebu lijekova i cjelokupnu učinkovitost liječenja. Redoviti pregledi mogu pomoći u prepoznavanju znakova prekomjerne upotrebe lijekova i omogućiti pravovremenu intervenciju i prilagodbu plana liječenja.

Literatura

1. International Classification of Headache Disorders (ICHD): The ICHD is a widely recognized classification system for various headache disorders, including GUPUL. The most recent version is ICHD-3, which provides diagnostic criteria and guidelines for GUPUL diagnosis.
2. Silberstein SD, Olesen J, Bousser MG, et al. The International Classification of Headache Disorders, 3rd edition (beta version). Cephalalgia. 2013;33(9):629-808.
3. Hagen K, Jensen R, Bøe MG, et al. Chronic headache and comorbidity: A two-year prospective study. Cephalalgia. 2009;29(6):695-703.
4. Kristoffersen ES, Grande RB, Aaseth K, et al. Medication-overuse headache detoxification reduces headache disability—The Akershus study of chronic headache. Eur J Neurol. 2012;19(6):825-831.
5. Diener HC, Limmroth V. Medication-overuse headache: a worldwide problem. Lancet Neurol. 2004;3(8):475-483.
6. Katsarava Z, Limmroth V. Medication overuse headache. Curr Opin Neurol. 2009;22(3):279-287.
7. Negro A, Martelletti P. Chronic migraine plus medication overuse headache: two entities or not? J Headache Pain. 2011;12(6):593-601.
8. Evers S, Jensen R. Treatment of medication overuse headache—guideline of the EFNS headache panel. Eur J Neurol. 2011;18(9):1115-1121.