Što je migrena?

Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je migrenu u 10 najčešćih poremećaja koji uzrokuju onesposobljenost bolesnika za normalno funkcioniranje u svakodnevnomu životu.

Migrena je kronična, ponavljajuća, primarna glavobolja. Radi se o srednje jakoj do jakoj boli koja neliječena može trajati nekoliko sati do nekoliko dana. Prema dostupnoj literaturi, utvrđeno je da se javlja u 15 − 20% ženske populacije, dok je učestalost u muškaraca između 4 i 7%. Bol se najčešće javlja na jednoj polovini glave. Migrenozna bol se tijekom napadaja može proširiti duž cijele glave ili promijeniti stranu javljanja boli. Bol je pulsirajućeg karaktera.

Karakteristično je da se uz tipičnu bol javlja bol u vratu, kognitivne disfunkcije, malaksalost, mučnina, povraćanje, smetnje vida i smetnje sluha.

Više od 50% bolesnika koji boluju od migrene imaju potrebu mirovati te stoga imaju poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju kako u obitelji tako i u obavljanju poslovnih aktivnosti. Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila migrenu u 10 najčešćih poremećaja koji uzrokuju onesposobljenost bolesnika.  

Za postavljanje dijagnoze migrene važno je dobro i pravilno uzimanje anamneze, klinički pregled bolesnika, a po potrebi treba učiniti  neuroradiološku obradu (MR mozga s angiografijom i venografijom mozga - isključenje postojanja sekundarne glavobolje), laboratorijsku obradu, EEG, te je bolesnika potrebno uputiti u vođenje dnevnika glavobolje. Dnevnik glavobolje nam služi za praćenje učestalosti, jačine glavobolje, područja boli te nam daje podatke o uzimanju pojedinih lijekova. Sve navedeno nam je važno kako bi mogli pravilno planirati liječenje.

Liječenje migrene provodi se kako bi se ublažili simptomi glavobolje, smanjio intenzitet i učestalosti glavobolje, ali i smanjila onesposobljenost našeg bolesnika.

Terapija migrenozne glavobolje podijeljena je na liječenje akutnog napadaja te na profilaktičko liječenje (prevencija napadaja).

Kada je indicirana profilaktička terapija migrene?

Učinkovita profilaktička terapija se smatra ona koja smanji učestalost, jačinu i trajanje boli najmanje 50%.

Prema smjernicama Europskog društva za neurološke bolesti, u bolesnika u kojih je značajno narušena kvaliteta života, učestalost ataka veća od 3 − 4 dana mjesečno te ako je terapija pojedinih ataka neučinkovita, indicirana je profilaktička terapija.

Profilaktička terapija se provodi s ciljem smanjenja učestalosti, jačine i trajanja boli. Učinkovita profilaktička terapija je ona koja smanji učestalost, jačinu i trajanje boli najmanje 50%.

Profilaktička terapija migrene podijeljena je na specifičnu i nespecifičnu.

Specifična profilaksa je liječenje monoklonskim protutijelima (visoka i brza učinkovitost, manje nuspojava) te nespecifična terapija (antiepileptici- topiramat, pregabalin, gabalin, topiramat), beta blokatori (propranolol), blokatori kalcijevih kanala i antidepresivi.

Vođenje dnevnika glavobolje za dobru kontrolu migrene

Vođenjem dnevnika glavobolje skupljamo sve potrebne podatke o samoj vrsti glavobolje, području boli i učestalosti javljanja.

Dnevnik glavobolje nam služi za praćenje bolesnika.

Za dobru kontrolu migrene jako je važno pravilno voditi dnevnikaglavobolje. Vođenjem dnevnika glavobolje skupljamo sve potrebne podatke o samoj vrsti glavobolje, području boli i učestalosti javljanja. Dobivamo podatke o eventualnim trigerima odnosno okidačima koji bi mogli isprovocirati javljanje boli. Također možemo dobiti podatak koju vrstu i koliko akutne terapije bolesnik uzima te na osnovu toga možemo zaključiti je li ta terapija učinkovita. 

Dnevnik glavobolje vodi se na mjesečnoj razini, dostupan je u papirnatom ili elektronskom obliku. Jedan takav primjer dnevnika glavobolje dostupan je i na portalu www.plivazdravlje.hr

Dnevnik glavobolje potrebno je voditi kao jedan niz podataka na postavljena pitanja kao što su: datum javljanja, vrijeme trajanja boli kao i vrsta boli (pritisak, pulsiranje, stezanje), mjesto boli (polovica glave, u području oka, vrat, prednji, stražnji dio glave), ima li bolesnik i još neke dodatne simptome kao što su  mučnina, povraćanje, fotofobija, fonofobija, postojanje trigera za glavobolju (konzumiranje određene vrste hrane i pića kao čokolada,vino, sirevi) te kao važan podatak uzimanje lijekova (potrebno upisati točno ime lijeka te njegovu količinu).

Liječnik će prepoznati provocirajuće čimbenike kao što su npr. menstrualni ciklus, neprospavana noć, stres, upozorit će na njih bolesnika i savjetovati kako ih izbjeći. Tako se može postići bolja kontrola glavobolje ili se sasvim spriječi njena pojava te bolje planirati daljnja dijagnostička obrada te primjena terapije.

Prikaz bolesnice

Iz dnevnika glavobolje, kao provocirajući faktor povezuje se pojavnost glavobolja uz stres i neispavanu noć.

Bolesnica rođena 1973.

Godinama ima glavobolje. Locira ih pretežno na desnoj strani glave, temporoparijetalno. Bol opisuje kao pulsirajuću. Povremeno ima mučnine i povraćanje. Postavljena je dijagnoza migrene. Liječena je analgeticima, antiemetikom.

Ima povremene kontrole neurologa.

2018. preporučena je terapija: propranolol i zolmitriptan .

10./2020. Bolesnica navodi pri pregledu učestale glavobolje. Ima gotovo svakodnevne glavobolje (mijenjaju se jaka pulsirajuća bol s glavoboljom tipa pritiska). Intenzitet boli se pojačao. Ima učestale mučnine i povraćanje te foto i fonofobiju uz migrenozne glavobolje. Radi učestale glavobolje uzima veću količinu analgetika. Navodi da je na propranolol imala tahikardiju te je isključen iz terapije. Također navodi da joj nisu odgovarali triptani.

Postavljena dijagnoza glavobolje (kombinacija migrenozne i tenzijske).

Preporučeno: učiniti MR mozga s angiografijom, EEG, hematološko-biokemijsku obradu te vođenje dnevnika glavobolje.

2./2021. kontrola s nalazima preporučene obrade te dnevnikom glavobolje

MR mozga s angiografijom - uredan nalaz, EEG - uredan nalaz, laboratorijski nalazi u granicama normale

Dnevnik glavobolje koji je vodila kroz 2 mjeseca - javljanje migrenozne glavobolje 5 − 6 puta u mjesecu u trajanju od 1 do 1 i ½ dan uz mučninu i povraćanje (glavobolja pulsirajuća) te 12 − 14 dana glavobolja tipa pritiska. Tijekom jednog mjeseca uzimala više od 25 tableta analgetika uz povremenu i parenteralnu analgetsku terapiju. Uz dosadašnje dijagnoze postavljena i dijagnoza GUPUL-a (glavobolja uzrokovana pretjeranom upotrebom lijeko

Uvidom u sve navedeno, bolesnici predložena “prijelazna terapija“, koju treba provoditi u kućnim uvjetima uz što manju izloženost stresu, koja se koristi za ublažavanje simptoma ustezanja.

Bolesnica je uzela 2 tjedna godišnjeg odmora - ukinuti su dotadašnji lijekovi (odnosno predloženo je što manje korištenje istih), predložena je zamjena s paracetamolom ili naproksenom, provedena terapija prednizonom u početnoj dozi od 60 mg uz postepeno smanjivanje kroz 10 dana, metoklopramidom, diazepamom. Također je preporučena preventivna terapija, s obzirom na to da zadovoljava kriterije HZZO-a, uzimanje fremanezumaba Ajovy 225 mg s. c. 1x mjesečno.

4./2021. kontrola s dnevnikom glavobolje:

- prijelaznu terapiju je dobro podnijela                                                               

- u terapiju je uključen fremanezumab  225 mg s. c. 1 x mjesečno (broj glavobolja je smanjen, migrenozne 3x mjesečno, glavobolja tipa pritiska 4 − 5x, broj analgetika smanjen na 8 tableta bez parenteralne terapije).

Zaključak

Uz pravilno i redovito vođenje dnevnika glavobolje kod naše bolesnice postavili smo potpunu  dijagnozu glavobolja (migrenozna i tenzijska glavobolja te glavobolja uzrokovana prekomjernim uzimanjem analgetika). Zahvaljujući dnevniku glavobolje prepoznali smo neke od provocirajućih čimbenika kao što su stres i neispavanost te smo u terapijskom savezu s bolesnicom sugerirali promjene životnih navika. Na osnovu svih podataka, odredili smo i adekvatnu terapiju te kao profilaktičku terapiju uveli fremanezumab.

Bolju kontrolu migrene postigli smo zahvaljujući promjenama životnih navika na koje često zaboravljamo, a to su redoviti i kvalitetni obroci uz dovoljno hidracije, higijenu spavanja, provođenje redovite tjelesne aktivnosti, smanjenje stresa te redovita kontrola neurologa i praćenje bolesnice.

Literatura

1. Headache Classification Committee of the International Headache Society (IHS). TheInternational Classification of Headache Disorders. 3. izd. Cephalalgia 2018;38:1-211.
2. Rossi P, Faroni JV, Nappi G (2008) Medication overuse headache: predictors and rates of relapse in migraine patients with low medical needs. A 1-year prospective study. Cephalalgia 28: 1196-1200
3. Dodick DW, Silberstein SD, Bigal ME i sur. Effect of Fremanezumab Compared With Placebo for Prevention of Episodic Migraine: A Randomized Clinical Trial. JAMA 2018 May 15;319(19):1999-2008
4. Dnevnik glavobolje. www.plivazdravlje.hr