Prevalencija i incidencija osteoartritisa

Procjena prevalencije u općoj odrasloj populaciji je 11% za OA kuka, a 24% za OA koljena, dok je za populaciju stariju od 65 godina procjenjuje da njih 30 − 50% boluje od OA.

Procijenjena prevalencija i incidencija OA različita je ovisno o definiciji OA (radiografski ili klinički), zglobu/zglobovima i populaciji koja je evaluirana.

Procjena prevalencije u općoj odrasloj populaciji je 11% za OA kuka, a 24% za OA koljena, dok je za populaciju stariju od 65 godina procjenjuje da njih 30 − 50% boluje od OA.

U britanskoj kohorti rođenih 1946. prevalencija kliničkoga OA koljena u dobi od 53 godine bila je 12,9% u žena i 7,4% u muškaraca. Ekstrapolacijom ovih rezultata na procijenjenu populacije RH sredinom 2019. godine u dobnoj skupini od 50 do 54 godine čak 18.451 žena i 11.055 muškaraca ima klinički OA koljena.

Recentni podaci iz registra liječnika obiteljske medicine iz Belgije (n = 440.140) pokazali su trendove porasta prevalencije OA koljena dok se incidencija uglavnom nije mijenjala. Tako je ukupna prevalencija standardizirana prema dobi povišena od 2,0% u 1996. do 3,6% u 2015 godini. Uočen je uzlazni trend s prosječnim godišnjim promjenama od 2,5% (95% CI: 2,2 − 2,9).

Teret bolesti

Znakovita je činjenica ažuriranog istraživanja Global Burden of Disease, iz 2017. godine je da je doprinos mišićnokoštanih poremećaja napose visok u osoba srednje životne dobi, dok je teret OA pokazao statistički značajno povećanje u odnosu na 2007. godinu za 31,4%.

Chua i sur. su pokazali da OA ima jednaki teret kao i reumatoidni artritis (RA), tipična reumatska bolest koja nosi veliki teret. Sebbag i sur. istražili su teret mišićnokoštanih bolesti u cijelom svijetu između 2000. i 2015. godine. Izdvojen je podatak godina života usklađenih prema bolesti (engl. Disease-adjusted life years, DALYs), koji kombinira izgubljene godine života (engl. Years of life lost, YLLs) i godine proživljene s nesposobnosti (engl. Years lived with disability, YLDs) iz 183 države za 23 kategorije bolesti. Na temelju tih podataka teret mišićnokoštanih bolesti, iskazan kao DALYs, značajno se povisio, napose zbog YLDs (od 11,8% u 2000. do 13,5% u 2015. god.), a te su bolesti prema YLDs u 2015. godini predstavljale drugi po redu teret (prvi su bile mentalne bolesti i poremećaji povezani s uzimanjem supstancija).

Znakovita je činjenica ažuriranog istraživanja Global Burden of Disease, iz 2017. godine je da je  doprinos mišićnokoštanih poremećaja napose visok u osoba srednje životne dobi, dok je teret OA pokazao statistički značajno povećanje u odnosu na 2007. godinu za 31,4% (95% CI: 30,7 – 32,1). PONAVLJANJE (?)

Ekonomski teret

Najviši rizik za bolovanje ili nesposobnost u poslovima u kojima dominiraju žene ili muškarci se može pripisati OA koljena.

Kako teret OA raste globalno tako raste i ekonomski teret. On je kod OA posljedica direktnih troškova zdravstvenoga sustava, ali još više indirektnih troškova. U SAD-u je 2010. godine skoro 10% svih ambulantnih pregleda bilo zbog dijagnoze artritisa ili druge reumatske bolesti, a od toga 58% zbog simptomatskoga OA. OA je prvi uzrok za oko 90% i 98% primarnih aloartroplastika kuka i koljena.

OA, a napose u bolesnika s višim intenzitetom boli razlog je značajnih troškova, zbog smanjene produktivnosti, uključivo broja dana izvan posla (engl. absenteeism), smanjene samoizvještavajuće učinkovitosti na poslu (engl. presenteeism), kao i ranijeg umirovljenja.

Najviši rizik za bolovanje ili nesposobnost u poslovima u kojima dominiraju žene ili muškarci se može pripisati OA koljena.

Multimorbiditet i mortalitet u osteoartritisu

80% osoba s obostranim bolovima u koljenima imaju bol na udaljenim mjestima, uključivo križobolju.

S teretom OA, kao kronične bolesti usko su povezani komorbiditeti. U sustavnom pregledu i metaanalizi 17 istraživanja Caldersa i sur., mjereno koeficijentom regresije, nađena je povezanost između ≥ 1 općih komorbiditeta i pogoršanja boli i /ili fizičkoga funkcioniranja. OA je među najvišima glede stope multimorbiditeta (68% – 85%). Rezultati istraživanja u Belgiji iz primarne zdravstvene zaštite za 20-godišnje razdoblje (1996. – 2015.) pokazali su značajno povišenje srednjega broja bolesti od 1,63 do 2,34 (p < 0,001) u bolesnika s incidentnim OA koljena. OA jedne lokalizacije je povezan s bolovima drugih lokalizacija. Tako su podatci iz US Osteoarthritis Initiative (OAI) i istraživanja Multicenter OA Study (MOST) pokazali da 80% osoba s obostranim bolovima u koljenima imaju bol na udaljenim mjestima, uključivo križobolju.

Osim toga, rizik za neke bolesti je povišen u osoba s OA. Tako su pojedine studije, ali i metanalize našle značajno povišeni rizik za infarkt miokarda u OA i u drugim oblicima artritisa, druga istraživanja su povezala OA s koronarnom bolesti srca, dok su podatci iz OAI pokazali poveznicu između povišenoga sistoličkoga krvnoga tlaka i povećane incidencije radiografskoga OA koljena. U recetnom radu Zeng i sur. su u kohorti temeljenoj na općoj populaciji po prvi put našli poveznicu OA kuka i OA koljena, iako ne i OA šaka s dubokom venskom trmbozom, uz napomenu da je to dijelom bilo posredovano operacijama (najčešće aloartroplastikom) kuka i koljena.

U bolesnika sa simptomatskim OA kuka i/ili koljena i pridruženom šećernom bolesti, poteškoće kod hodanja su također bile prediktor povišenoga rizika ozbiljnih komplikacija šećerne bolesti, kao i rizika za incidenciju šećerne bolesti u onih koji je prethodno nisu imali. Međutim, neki radovi ne podržavaju poveznicu između šećerne bolesti i OA šaka/koljena.

S prethodno navedenim povezana je i povišena smrtnost osoba s OA. Tako je npr. u Chingford Cohort istraživanju nađen povišeni rizik smrtnosti zbog kardiovaskularnih (KV) bolesti i zbog svih uzroka u žena sa simptomatskim OA koljena u odnosu na one bez znakova/simptoma OA. I u drugim longitudinalnim kohortnim istraživanjima OA kuka/koljena je bio povezan s povišenim rizikom za smrtnost (svih uzroka i zbog KV bolesti). To vrijedi za osobe s boli u koljenima, te onih koji uz to imaju i radiografski OA, ali ne i za one sa samo radiografskim promjenama u smislu OA. Stoga, poteškoće u hodanju, a prvenstveno bol, su klinički relevantne i potencijalno modifikabilne.

Osim što utječe na fizičko zdravlje OA može imati negativan učinak i na mentalno zdravlje, kao što su simptomi depresije (podatci iz OAI), pa i suicidalne ideje, te percipirani gubitak pamćenja, s tim da je potonje bilo dijelom posredovano poremećajima spavanja i raspoloženja.

Čimbenici rizika

Epidemiologija OA usko je povezana s čimbenicima rizika. Sve više prevladava mišljenje da OA nije rezultat jednoga procesa koji zahvaća zglob, već prije posljedica više njih, od kojih svaki ima određene etiološke čimbenike, a sa zajedničkim završnim putem.

Čimbenike rizika možemo podijeliti na sustavne i lokalne.

Sustavni čimbenici rizika

Dob

Starija dob je dobro poznati čimbenik rizika za OA, iako je poznato da su patogenetski starenje zglobnoga tkiva i razvoj OA različiti procesi.

U Belgijskom istraživanju iz 2015, stopa prevalencije u 10-godišnjim skupinama od 45 – 54 god. nadalje za simptomatski OA koljena su bile 3,1%, 5,6%, 9,0% i 13, 9%, do 15,0% u skupini dobi 85 godina i starijih. Ekstrapolacijom ovih podataka na populaciju Republike Hrvatske prema procjeni iz sredine 2019. godine u dobnoj skupini 75 – 84 godine OA koljena ima 40.813 osoba, a u dobnoj skupini 85 godina i više njih 13.662. U budućnosti se može očekivati trend i više prevalencije po dobnim skupinama, s obzirom na stalni trend povišenja indeksa starenja (postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina), koji je u stanovništvu Republike Hrvatske 1971. bio 47,2%, a 2019. čak 145,4% (viši je u žena nego u muškaraca).

Spol

U usporedbi s muškarcima žene češće razvijaju OA šaka, stopala i koljena, a, rjeđe OA u području vratne kralježnice. Prevalencija OA kuka je viša u muškaraca mlađih od 50 godina, dok je u žena češći nakon te dobi, što može biti povezano s postmenopauzalnim promjenama. Niža razina endogenih spolnih hormona je povezana s povećanim izljevom/sinovitisom koljena u žena, ali ne i u muškaraca sa simptomatskim OA koljena.

Debljina i metabolički sindrom

Debljina je dugo vremena identificirana kao čimbenik rizika za OA. Globalno, debljina je jedan od najviše rastućih zdravstvenih problema, te se od 1975. povećala skoro trostruko. U 2014. 39% odraslih (dob 18+) je imalo prekomjernu tjelesnu težinu (BMI 25 do 29 kg/m2), dok je čak 13% imalo debljinu II. i III. stupnja (BMI ≥ 35 kg/m2).

Povećana masa utječe na razvoj i pogoršanje OA putem dva glavna mehanizma: mehanički stres koji je iznad fizioloških sposobnosti nosivih zglobova i promijenjeni metabolički i humoralni profil, koji rezultira povišenom razinom adipocitokina i upalnim odgovorom. Poveznica debljine i OA najizraženija je i najbolje proučena za koljeno. Rizik za razvoj OA koljena je dvostruko viši u osoba prekomjerne tjelesne težine u odnosu na one normalne težine (indeks tjelesne mase, engl. skr. BMI < 25 kg/m²) (OR=1,98), dok je dodatno viši u debelih osoba s BMI ≥ 30 kg/m² (OR=2,66).

U populacijski temeljenoj britanskoj kohorti rođenih 1946. god, u kojih je visina i težina mjerena 10 puta od 2. do 53. godine klinički OA koljena je bio povezan s kumuliranom ekspozicijom visokom BMI tijekom odrasle dobi.

Povišeni BMI nije samo povezan s OA nosivih zglobova nego i s OA zglobova šaka. Studija kontrole slučaja iz UK pokazala je da je hiperlipidemija neovisni čimbenik rizika za novonastali OA šaka. U Chingford studiji viša razina HDL kolesterola se pokazala protektivnom glede incidencije radiografskoga OA šaka. S druge strane prema podatcima Framinghamske studije nije nađena značajna poveznica između metaboličkoga sindroma i radiograskoga OA šaka.

Vitamini i prehrana

Kako vitamin D ima važnu ulogu u hrskavičnom i koštanom metabolizmu pretpostavljalo se da je niska razina tog vitamina povezana s povišenim rizikom za OA. Istraživanja su imala različite rezultate. U VIDEO istraživanju bolesnika s OA koljena, koji su bazično imali nedostatnu razinu D vitamina, oni koji su uzimali suplement su nakon 2 godine praćenja imali stabilan nalaz efuzijskog sinovitisa (na MR), koji je međutim pogoršan u skupini na placebu, a bolesnici s konzistentno dovoljnom razinom 25-hidroksivitamina D imali su i manje gubitka volumena hrskavice tibije, manji porast efuzijskog sinovitisa i manje smanjenja fizičke funkcije u usporedbi s bolesnicima koji su konzistentno imali nedostatne razine tog vitamina.

Podatci iz literature su složni da je dovoljna razina K vitamina povezana s nižim rizikom za OA i druge patološke promjene zgloba, iako su dokazi iz kliničkih studija ograničeni. Novo istraživanje je pokazalo da osobe koje u cilju prevencije tromboembolije uzimaju antagonist vitamina K, varfarin, imaju 1,5 viši rizik za aloartroplastiku kuka ili koljena, kao surogatni ishod završne faze OA u odnosu na bolesnike koji uzimaju direktne oralne antikoagulante.

U istraživanju odnosa dijete određenog upalnoga potencijala i incidencije OA koljena, kao i uloge BMI u recentnom je radu nađeno da je nakon 48 mjeseci praćenja omjer izgleda (engl. Odds ratio, OR) za radiografski OA koljena dijete s najvišim pro-upalnim učinkom bio 1,73 (95% CI: 1,15 -2,62,p za trend = 0,007) u odnosu na dijetu s najmanjim pro-upalnim potencijalon, dok je rezultat za simptomatski OA bio 1,43 (95% CI. 1,16 -1.76, p za trend = 0,001). Važno je napomenuti da je ta poveznica bila značajno posredovana putem BMI.

Glede drugih dijeta korištenjem podataka OAI nađeno je da je prehrana bogata vlaknima povezana s nižim rizikom za razvoj boli u koljenu umjerenog do teškoga intenziteta, što su potvrdila i druga istraživanja, iako je što se tiče simptomatskoga OA učinak mogao biti posredovan BMI. Visoki unos sojinoga mlijeka može biti negativno povezana s prevalencijom radiografski vidljivih osteofita koljena, dok je visoka stopa pridržavanja mediteranske dijete također bila povezana s nižom prevalencijom kliničkoga i radiografskoga OA koljena

Genetički čimbenici

Oko 30% − 65% rizika za OA je genetički određeno. Za OA je identificirano više od 20 lokusa sklonosti. Tako je više istraživanja ukazalo da genetički čimbenici imaju važnu ulogu u etiopatogenezi OA kuka, a studije na blizancima su pokazale da se 60% rizika može pripisati genetičkim čimbenicima. Druga studija je pokazala povišeni rizik za aloartoplastiku zgloba kuka ako je isto imao srodnik u prvom, drugom ili trećem redu.

Zglobna razina

Oblik kosti/zgloba

Oblik kosti može pridonijeti razvoju OA, a najviše podataka ima za OA kuka. Populacijski temeljeno kohortno istraživanje iz Francuske primijenilo je 5 mjera za determiniranje morfologije zgloba kuka i našlo je da je acetabularni indeks najviše povezan s težinom i progresijom OA kuka. U nekim istraživanjima evaluiran je doprinos oblika kosti/zgloba na OA drugih lokalizacija. U OAI promjene površine i oblik zgloba koljena su bile povezane s pogoršanjem blagog do umjerenog OA koljena u smislu pojačanja bolova i radiografskoga oštećenja. U istraživanju Tasmanian Older Adult Cohort neobični oblik proksimalnoga tibiofibularnoga zgloba je bio pozitivno povezan s oštećenjima hrskavice, lezijama koštane srži i osteofitima s lateralne strane koljena.

Mišićna snaga

Poveznica snage mišića i OA različita je ovisno o mišićima/ mišićnim grupama i zgloba koji se proučavaju. U ispitanika OAI bez radiografskoga OA koljena i s minimalnom varijabilnosti snage mišića esktenzora veće presječno područje ekstenzora natkoljenice i m. vastus medialisa su povećali gubitak hrskavice tijekom vremena. Slično, veća snaga ekstenzora koljena u adolescenata (muškarci) bila je povezana s višim rizikom za OA koljena u srednjoj životnoj dobi u longitudinalnom istraživanju iz švedskoga registra. U presječnom istraživanju snage mišića i zgloba u OA kuka veća izometrička snaga mišića u području kuka i natkoljenice je bila povezana s boljom samoizvještavajućom fizičkom funkcijom.

Opterećenje na zglob i usmjerenost

Loše longitudinalno usmjerenje osovine koljena snažni je prediktor pogoršanja OA te lokalizacije, ali je poveznica s incidencijom OA manje jasna. U istraživanju Multicenter Osteoarthritis Study (MOST), varusni potisak tijekom faze oslonca hodanja povisio je izglede za pogoršanje lezija koštane srži i gubitak hrskavice u medijalnom dijelu koljena u osoba s OA i u onih s povišenim rizikom za OA.

Zanimanje i šport

Ponavljajući stres i mehaničko preopterećenje, napose u uvjetima prethodnih anatomskih abnormalnosti su izgledni uzroci OA. Za određene ponavljajuće aktivnosti svojstvene pojedinim zanimanjima su odavno zna poveznica s OA (npr. građevinski radnici, vatrogasci). Poljoprivrednici ćešće imaju OA kuka. Izvješća o povezanosti športskih aktivnosti i OA su proturječna, a rezultati ovise radi li se o vrhunskim sportašima ili o rekreativcima. Također, nije jsano je li OA posljedica samih športskih aktivnosti ili ozljeda povezanima s njima.

Ozljede/kirurški zahvati

Intraartikularni prijelomi su dobro poznati uzroci sekundarnoga, posttraumatskoga OA. Ozljede prednjeg križnoga ligamenta, oštećenja meniskusa ili direktno oštećenje hrskavice nakon ozljede također su povezane s razvojem OA. Nije jasno je li izolirano oštećenje labruma uzrok OA u području zgloba kuka. 

Kirurška rekonstrukcija ne mora nužno spriječiti razvoj OA. U računalnom simulacijskom modelu procijenjeni kumulativni doživotni rizik za razvoj OA koljena je bio minimalno različit u osoba s ozljedom prednjeg križnoga ligamenta koljena koji su bili kirurški liječeni i onih koji nisu. U drugom istraživanju parcijalna meniscektomija koljena je bila povezana s povišenim rizikom za incidentni OA u roku od jedne godine.

Zaključak

Zaključno, OA je jedna on najčešćih bolesti osoba starije životne dobi, čija će prevalencija rasti s produženjem životnoga vijeka, ali i drugih čimbenika rizika, među kojima se posebno ističe debljina.

Kako se radi o brzo rastućem problemu zdravlja i nesposobnosti, s visokim direktnim i indirektnim troškovima učinkovita prevencija i liječenje tih bolesnika imat će višestruko povoljne učinke kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini.

Literatura

1. Alentorn-Geli E, Samuelsson K, Musahl V, Green CL, Bhanderi M, Karlsson J. The association of recreational and competitive running with hip and knee osteoarthritis: A systematic review and meta-analysis. J Orthop Sports Phys Ther. 2017; 47:373–390.
2. Allen KD, Golightly YM. State of the evidence. Curr Opin Rheumatol. 2015; 27:276–283.
3. Andrianakos AA, Kontelis LK, Karamitsos DG, Aslanidis SI, Georgountzos AI, Kaziolas GO, Pantelidou KV, Vafiadou EV, Dantis PC; ESORDIG Study Group. Prevalence of symptomatic knee, hand, and hip osteoarthritis in Greece. The ESORDIG study. J Rheumatol. 2006;33(12):2507-2513.
4. Arden NK, Cro S, Sheard S, Doré CJ, Bara A, Tebbs SA, Hunter DJ, James S, Cooper C, O'Neill TW, Macgregor A, Birrell F, Keen R The effect of vitamin D supplementation on knee osteoarthritis, the VIDEO study: a randomised controlled trial. Osteoarthritis Cartilage. 2016; 24:1858–1866.
5. Atukorala I, Kwoh CK, Guermazi A, et al. Synovitis in knee osteoarthritis: a precursor of disease? Ann Rheum Dis. 2016; 75:390–395.
6. Ballal P, Peloquin C, Boer C, Neogi T. Warfarin use and risk of knee and hip replacements [abstract]. Arthritis Rheumatol. 2020;72 (suppl 10). https://acrabstracts.org/abstract/warfarin-use-and-risk-of-knee-and-hip-replacements/ Pristup: 13.11.2020.
7. Bouyer B, Mazieres B, Guillemin F, Bouttier R, Fautrel B, Morvan J, Pouchot J, Rat AC, Roux CH, Verroui E, Saraux A, Coste J, KHOALA cohort study group. Association between hip morphology and prevalence, clinical severity and progression of hip osteoarthritis over 3 years: The knee and hip osteoarthritis long-term assessment cohort results. Joint Bone Spine. 2016; 83:432–438.
8. Calders P, Van Ginckel A. Presence of comorbidities and prognosis of clinical symptoms in knee and/or hip osteoarthritis: a systematic review and meta-analysis. Semin Arthritis Rheum. 2018;47:805–813.
9. Cameron KL, Driban JB, Svoboda SJ. Osteoarthritis and the tactical athlete: A systematic review. J Athl Train. 2016; 51:952–961.
10. Chen A, Gupte C, Akhtar K, Smith P, Cobb J. The global economic cost of os¬teoarthritis: how the UK compares. Arthritis. 2012;2012: 698709.
11. Chin KY. The relationship between vitamin K and osteoarthritis: A review of current evidence nutrients. Nutrients. 2020: 12:1208.
12. Chua JR, Jamal S, Riad M, Castrejon I, Malfait AM, Block JA, Pincus T. Disease burden in osteoarthritis is similar to that of rheumatoid arthritis at initial rheumatology visit and significantly greater six months later. Arthritis Rheum. 2019;71:1276e84.
13. Chung WS, Lin HH, Ho FM, Lai CL, Chao CL. Risks of acute coronary syndrome in patients with osteoarthritis: a nationwide population-based cohort study. Clin Rheumatol. 2016; 35:2807–2813.
14. Cleveland RJ, Alvarez C, Schwartz TA, Losina E, Renner JB, Jordan JM, Callahan LF. The impact of painful knee osteoarthritis on mortality: a community-based cohort study with over 24 years of follow-up. Osteoarthr Cartilage. 2019;27:593e602.
15. Dai Z, Lu N, Niu J, Felson DT, Zhang Y. Dietary fiber intake in relation to knee pain trajectory. Arthritis Care Res (Hoboken). 2017;69:1331-1339.
16. Dai Z, Niu J, Zhang Y, Jacques P, Felson DT. Dietary intake of fibre and risk of knee osteoarthritis in two US prospective cohorts. Ann Rheum Dis. 2017;76:1411–1419.
17. Damman W, Liu R, Bloem JL, et al. Bone marrow lesions and synovitis on MRI associate with radiographic progression after 2 years in hand osteoarthritis. Ann Rheum Dis. 2017; 76:214–217.
18. Driban JB, Hootman JM, Sitler MR, et al. Is participation in certain sports associated with knee osteoarthritis? A systematic review. J Athl Train. 2017; 52:497–506.
19. Felson DT, Niu J, Quinn EK, Neogi T, Lewis CL, Lewis CE, Law LF, McCulloch C, Nevitt M, LaValley M. Multiple nonspecific sites of joint pain outside the knees develop in persons with knee pain. Arthritis Rheumatol. 2017; 69: 335-342.
20. Frey N, Hugle T, Jick SS, Meier CR, Spoendlin J. Hyperlipidaemia and incident osteoarthritis of the hand: a population-based case-control study. Osteoarthritis Cartilage. 2017; 25:1040–1045.
21. Frey N, Hugle T, Jick SS, Meier CR, Spoendlin J. Type II diabetes mellitus and incident osteoarthritis of the hand: a population-based case-control analysis. Osteoarthritis Cartilage. 2016; 24:1535–1540.
22. Garcia-Gil M, Reyes C, Ramos R, Sanchez-Santos MT, Prieto-Alhambra D, Spector TD, Hart DJ, Arden NK. Serum lipid levels and risk of hand osteoarthritis: The Chingford prospective cohort study. Sci Rep. 2017; 7:3147.
23. Garessus ED, de Mutsert R, Visser AW, Rosendaal FR, Kloppenburg M. No association between impaired glucose metabolism and osteoarthritis. Osteoarthritis Cartilage. 2016;24:1541–1547.
24. GBD 2017 Disease and Injury Incidence and Prevalence Collaborators. Disease GBD, Injury I, Prevalence C. Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 354 diseases and injuries for 195 countries and territories, 1990-2017: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2017. Lancet. 2018;392(10159):1789e858.
25. Global Burden of Disease Study 2013 Collaboration. Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 301 acute and chronic diseases and inju¬ries in 188 countries, 1990-2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013. Lancet. 2015; 386: 743-800.
26. Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 301 acute and chronic diseases and inju¬ries in 188 countries, 1990-2013: a systemat¬ic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013. Lancet. 2015; 386: 743-800.
27. Goldman LH, Tang K, Facchetti L, Heilmeier U, Joseph GB, Nevitt MC, McCulloch CE, Souzaet RB, Link TM. Role of thigh muscle cross-sectional area and strength in progression of knee cartilage degeneration over 48 months - data from the Osteoarthritis Initiative. Osteoarthritis Cartilage. 2016; 24:2082–2091.
28. Grazio S, Schnurrer Luke Vrbanić T, Grubišić F, Kadojić M, Laktašić Žerjavić N, Bobek D. Smjernice za liječenje bolesnika s osteoartritisom kuka I /ili koljena. Fiz Rehabil Med 2015;27 (3-4):330-81.
29. Grazio S. Osteoartritis – epidemiologija, ekonomski aspekti i kvaliteta života. Reumatizam 2005;52(2):21-29.
30. Hall M, Wrigley TV, Kasza J, Dobson F, Pua YH, Metcalf BR, Bennell KL. Cross-sectional association between muscle strength and self-reported physical function in 195 hip osteoarthritis patients. Semin Arthritis Rheum. 2017; 46:387–394.
31. Han W, Aitken D, Zhu Z, et al. Hypointense signals in the infrapatellar fat pad assessed by magnetic resonance imaging are associated with knee symptoms and structure in older adults: a cohort study. Arthritis Res Ther. 2016; 18:234.
32. Hawker GA, Croxford R, Bierman AS, Harvey PJ, Ravi B, Stanaitis I, Lipscombe LL. All-cause mortality and serious cardio¬vascular events in people with hip and knee osteoarthritis: a population based cohort study. PLoS One. 2014;9:e91286.
33. Hawker GA. Osteoarthritis is a serious disease. Clin Exp Rheumatol. 2019; 37 (Suppl. 120): S3-S6.
34. Hiligsmann M, Cooper C, Guillemin F, Hochberg MC, Tugwell P, Arden N, Berenbaum F, Boers M, Boonen A, Branco JC, randi ML, ruyere O, Gasparik A, Kanis JA, Kvien TK, Pelletier JM, Pelletier JP, Pinedo-Villanueva R, Pinto D, Reiter-Niesert S, Rizzoli R, Rovati LC, Severens JL, Silverman S, Reginster Y-Y. A reference case for economic evaluations in osteoarthritis: An expert consensus article from the European Society for Clinic and Economic Aspects of Osteoporosis and Osteoarthritis (ESCEO). Sem Arthritis Rheum. 2014;44:271–282.
35. Hubertsson J, Turkiewicz A, Petersson IF, Englund M. Understanding occupation, sick leave, and disability pension due to knee and hip osteoarthritis from a sex perspective. Arthritis Care Res (Hoboken). 2017; 69:226–233.
36. Hunter D, Nevitt M, Lynch J, Byers-Krauss V, Katz JN, Collins JE, Bowes M, Guermazi A, Roemer FW, Losina E, FNIH OA Biomarkers Consortium. Longitudinal validation of periarticular bone area and 3D shape as biomarkers for knee OA progression? Data from the FNIH OA Biomarkers Consortium. Ann Rheum Dis. 2016;75:1607–1614.
37. Innes KE, Sambamoorthi U. The association of perceived memory loss with osteoarthritis and related joint pain in a large Appalachian population. Pain Med. 2018;19:1340-1356.
38. Johnson VL, Hunter DJ. The epidemiology of osteoarthritis. Best Pract Res Clin Rheumatol. 2014; 28:5–15.
39. Johnson VL, Hunter DJ. The epidemiology of osteoarthritis. Best Pract Res Clin Rheumatol 2014;28(1):5-15.
40. Kendzerska T, Juni P, King LK, Croxford R, Stanaitis I, Hawker GA. The longitudinal relationship between hand, hip and knee osteoarthritis and cardiovascular events: a population-based cohort study. Osteoarthritis Cartilage. 2017; 25: 1771-1780.
41. Kloppenburg M, Berenbaum F. Osteoarthritis year in review 2019: epidemiology and therapy. Osteoarthritis Cartilage 2020; 28:242e248
42. Kluzek S, Sanchez-Santos MT, Leyland KM, Judge A, Spector TD, Hart D, Cooper C, Newton J, Arden NK. Painful knee but not hand osteoarthritis is an independent predictor of mortality over 23 years follow-up of a population-based cohort of middle-aged women. Ann Rheum Dis. 2016; 75:1749–1756.
43. Kujala UM, Kaprio J, Sarna S. Osteoarthritis of weight bearing joints of lower limbs in former élite male athletes. BMJ 1994;308(6923):231-4. Erratum u: BMJ 1994 Mar 26;308(6932):819.
44. Kulkarni K, Karssiens T, Kumar V, Pandit H. Obesity and osteoarthritis. Maturitas. 2016;89:22–28.
45. Kye SY, Park K. Suicidal ideation and suicidal attempts among adults with chronic diseases: A cross-sectional study. Compr Psychiatry. 2017;73:160–167.
46. Lawrence RC, Felson DT, Helmick CG, Arnold LM, Choi H, Deyo RA, Gabriel S, Hirsch R, Hochberg MC, Hunder GG, Jordan JM, Katz JN, Kremers HM, Wolfe F; National Arthritis Data Workgroup. Estimates of the prevalence of arthritis and other rheumatic conditions in the United States: Part II. Arthritis Rheum. 2008;58(1):26–35.
47. Li H, Zeng C, Wei J, et al. Relationship between soy milk intake and radiographic knee joint space narrowing and osteophytes. Rheumatol Int. 2016; 36:1215–1222.
48. Liu Q, Hebert JR, Shivappa N, Guo J, Tao K, Zeng C; Lei G, Lin J, Zhang Y. Inflammatory potential of diet and risk of incident knee osteoarthritis: A prospective cohort study. Arthritis Res Ther. 2020;22(209).
49. Liu R, Damman W, Reijnierse M, et al. Bone marrow lesions on magnetic resonance imaging in hand osteoarthritis are associated with pain and interact with synovitis. Osteoarthritis Cartilage. 2017; 25:1093–1099.
50. Lo GH, Driban JB, Kriska AM, McAllindon TE, Souza RB, Petersen NJ, Storti KL, Eaton CB, Hochberg MC, Jackson RD, Kwoh CK, Nevitt MC, Suarez-Almaroz ME. Is there an association between a history of running and symptomatic knee osteoarthritis? A cross-sectional study from the osteoarthritis initiative. Arthritis Care Res (Hoboken). 2017; 69:183–191.
51. Lo GH, McAlindon TE, Katz JN, Driban JB, Price LL, Eaton CB. Systolic and pulse pressure associate with incident knee osteoarthritis: data from the Osteoarthritis Initiative. Clin Rheumatol. 2017;36:2121-2128.
52. Loza E, Lopez-Gomez JM, Abasolo L, Maese J, Carmona L, Batlle-Gualda E. Economic burden of knee and hip osteoarthritis in Spain. Arthritis Rheum. 2009;61:158- 165.
53. Lu M, Han W, Wang K, Zhu Z, Antony B, Cicuttini F, Yin Z, Jones G, Ding C. Associations between proximal tibiofibular joint (PTFJ) types and knee osteoarthritic changes in older adults. Osteoarthritis Cartilage. 2017; 2017:1452-1458.
54. Magnusson K, Bech Holte K, Juel NG, Brox JI, Hagen KB, Haugen IK, Berg TJ. Long term type 1 diabetes is associated with hand pain, disability and stiffness but not with structural hand osteoarthritis features - The Dialong hand study. PLoS One. 2017;12:e0177118.
55. Martin KR, Kuh D, Harris TB, Guralnik JM, Coggon D, Wills AK. An exploration of risk factors and modifiers for knee osteoarthritis in the 1946 British Birth Cohort. BMC Musculoskelet Disord.2013;14(219).
56. Muraki S, Akune T, Oka H, Ishimoto Y, Nagata K, Yoshida M, Tokimura F, Nakamura K, Kawaguchi H, Yoshimura N. Incidence and risk factors for radiographic knee osteoarthritis and knee pain in Japanese men and women: A longitudinal population-based cohort study. Arthritis Rheum 2012;64(5):1447-1456.
57. Murphy NJ, Eyles JP, Hunter DJ. Hip osteoarthritis: Etiopathogenesis and implications for management. Adv Ther. 2016;33:1921-46.
58. National Joint Registry (NJR). 15th Annual Report 2018. National Joint Registry for England, Wales, Northern Ireland, and the Isle of Man, 2018.
59. Neogi T, Zhang Y. Epidemiology of osteoarthritis. Rheum Dis Clin North Am. 2013; 39:1–19.
60. Neumann G, Mendicuti AD, Zou KH, et al. Prevalence of labral tears and cartilage loss in patients with mechanical symptoms of the hip: Evaluation using MR arthrography. Osteoarthritis Cartilage 2007;15:909-17.
61. Ohfuji S, Jingushi S, Kondo K, Sofue M, Itoman M, Matsumoto T, Hamada Y, Shindo H, Takatori Y, Yamada H, Yasunaga Y, Ito H, Mori S, Owan I, Fujii G, Ohashi H, Takahashi S, Hirota Y. Factors associated with diagnostic stage of hip osteoarthritis due to acetabular dysplasia among Japanese female patients: a cross-sectional study. BMC Musculoskelet Disord. 2016;17:320.
62. Oliveria SA, Felson DT, Cirillo PA, Reed JI, Walker AM. Body weight, body mass index, and incident symptomatic osteoarthritis of the hand, hip, and knee. Epidemiology. 1999;10:161-166.
63. Pelt CE, Erickson JA, Peters CL, Anderson MB, Cannon-Albright L. A heritable predisposition to osteoarthritis of the hip. J Arthroplasty. 2015;30(9 Suppl):125-129.
64. Pereira D, Peleteiro B, Araújo J, Branco J, Santos RA, Ramos E. The effect of osteoarthritis definition on prevalence and incidence estimates: a systematic review. Osteoarthritis Cartilage. 2011;19:1270–1285.
65. Piva SR, Susko AM, Khoja SS, Josbeno DA, Fitzgerald GK, Toledo FG. Links between osteoarthritis and diabetes: implica¬tions for management from a physical activity perspective. Clin Geriatr Med, 2015; 31: 67-87.
66. Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2019. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. 11.rujna 2020; 7.1. Na: https://www.dzs.hr/hrv_eng/publication/2020/07-01-03_01_2020.htm Pristup: 09.11.2020
67. Reeuwijk KG, de Rooij M, van Dijk GM, Veenhof C, Steultjens MP, Dekker J. Osteoarthritis of the hip or knee: which coexisting disorders are disabling? Clin Rheumatol. 2010;29:739–747.
68. Reyes C, Leyland KM, Peat G,Coooper C, Arden NK, Prieto-Alhambra D. Association between overweight and obesity and risk of clinically diagnosed knee, hip, and hand osteoarthritis: A population-based cohort study. Arthritis Rheumatol. 2016; 68:1869–1875.
69. Roemer FW, Kwoh CK, Hannon MJ, et al. Partial meniscectomy is associated with increased risk of incident radiographic osteoarthritis and worsening cartilage damage in the following year. Eur Radiol. 2017; 27:404–413.
70. Saberi Hosnijeh F, Zuiderwijk ME, Versteeg M, Smeele HT, Hofman A, Uitterlinden AG, Agricola R, Oei EH, Waarsing JH, Bierma-Zeinstra SM, van Meurs JB. Cam deformity and acetabular dysplasia as risk factors for hip osteoarthritis. Arthritis Rheumatol. 2017; 69:86–93.
71. Schieir O, Tosevski C, Glazier RH, Hogg-Johnsson S, Badley EM. Incident myocardial infarction associated with major types of arthritis in the general population: a systematic review and meta-analysis. Ann Rheum Dis. 2017; 76:1396–1404.
72. Sebbag E, Felten R, Sagez F, Sibilia J, Devilliers H, Arnaud L. The world-wide burden of musculoskeletal diseases: a systematic analysis of the World Health Organization Burden of Diseases Database. Ann Rheum Dis. 2019;78:844e8.
73. Sellam J, Berenbaum F. Is osteoarthritis a metabolic disease? Joint Bone Spine. 2013;80:568-573.
74. Sharma L, Chang AH, Jackson RD, Nevitt M, Moisio KC, Hochberg M, Eaton C, Kwoh CK, Almagor O, Cauley J, Chmiel JS. Varus thrust and incident and progressive knee osteoarthritis. Arthritis Rheumatol. 2017;69:2136-2143.
75. Sharma L, Hochberg M, Nevitt M, et al. Knee tissue lesions and prediction of incident knee osteoarthritis over 7 years in a cohort of persons at higher risk. Osteoarthritis Cartilage. 2017; 25:1068–1075.
76. Silverwood V, Blagojevic-Bucknall M, Jinks C, Jordan JL, Protheroe J, Jordan KP. Current evidence on risk factors for knee osteoarthritis in older adults: a systematic review and meta-analysis. Osteoarthr Cartilage. 2015;23:507–515.
77. Spitaels D, Mamouris P, Vaes B, Smeets M, Luyten F, Hermens R, Vankrunkelsven P. Epidemiology of knee osteoarthritis in general practice: a registry-based study. BMJ Open. 2020;10:e031734.
78. Strand MP, Neogi T, Niu J, Felson DT, Haugen IK. Association between metabolic syndrome and radiographic hand osteoarthritis: Data from a community-based longitudinal cohort study. Arthritis Care Res (Hoboken). 2018;70:469-474.
79. Sulsky SI, Carlton L, Bochmann F, et al. Epidemiological evidence for work load as a risk factor for osteoarthritis of the hip: A systematic review. PLoS One. 2012;7(2):e31521.
80. Suri P, Morgenroth DC, Kwoh CK, Bean JF, Kalichman L, Hunter DJ. Low back pain and other musculoskeletal pain comorbidities in individuals with symptomatic osteoarthritis of the knee: data from the osteoarthritis initiative. Arthritis Care Res (Hoboken). 2010; 62: 1715-1723.
81. Suter LG, Smith SR, Katz JN, et al. Projecting lifetime risk of symptomatic knee osteoarthritis and total knee replacement in individuals sustaining a complete anterior cruciate ligament tear in early adulthood. Arthritis Care Res (Hoboken). 2017; 69:201–208.
82. The burden of musculoskeletal diseases in the United States (BMUS), 3rd. ed. 2014. Na: http://www.boneandjointburden.org Pristup:16.11.2020.
83. Turkiewicz A, Kiadaliri AA, Englund M. Cause-specific mortality in osteoarthritis of peripheral joints. Osteoarthr Cartilage. 2019;27:848e54.
84. Turkiewicz A, Timpka S, Thorlund JB, Ageberg E, Englund M. Knee extensor strength and body weight in adolescent men and the risk of knee osteoarthritis by middle age. Ann Rheum Dis. 2017;76:1657-1661.
85. van Dijk GM, Veenhof C, Schellevis F, Hulsmans H, Bakker JPj, Arwert H, Dekker JH, Lankhorrst GJ, Dekker J. Comorbidity, limitations in activities and pain in patients with osteoarthritis of the hip or knee. BMC Musculoskelet Disord. 2008;9:95.
86. van Tunen J, Peat G, Bricca A, Larsen L, Søndergaard J, Thilsing T, Roos E, Thorlund J. Association of osteoarthritis risk factors with knee and hip pain in a population-based sample of 29-59 year olds in Denmark: a cross-sectional analysis. BMC Musculoskeletal Disorders 2018;19(1): 300.
87. Veronese N, Stubbs B, Noale M, Solmi M, Rizzoli R, Vaona A, Demurtas J, Crepaldi G, Maggi S. Adherence to a Mediterranean diet is associated with lower prevalence of osteoarthritis: Data from the osteoarthritis initiative. Clin Nutr. 2018;37:1492-1497.
88. Veronese N, Stubbs B, Solmi M, Smith TO, Noale M, Maggi S. Association between lower limb osteoarthritis and incidence of depressive symptoms: data from the osteoarthritis initiative. Age Ageing. 2017;46:470-476.
89. Vigdorchik JM, Nepple JJ, Eftekhary N, et al. What is the association of elite sporting activities with the development of hip osteoarthritis? Am J Sports Med. 2017; 45:961–964.
90. Vina ER, Kwoh CK. Epidemiology of osteoarthritis: Literature update. Curr Opin Rheumatol. 2018 March ; 30(2): 160–167.
91. Wang X, Cicuttini F, Jin X, Wluka AE, Han W, Zhu Z, Blizzard L, Antony B, Winzenberg T, Jones G, Ding C. Knee effusion-synovitis volume measurement and effects of vitamin D supplementation in patients with kne e osteoarthritis. Osteoarthritis Cartilage. 2017; 25:1304–1312.
92. Wills AK, Black S, Cooper R, Coppack RJ,2 Hardy R, Remmes Martin K, Cooper C, Kuh D. Life course body mass index and risk of knee osteoarthritis at the age of 53 years: evidence from the 1946 British birth cohort study. Ann Rheum Dis. 2012;71:655–660.
93. Wink AE, Gross KD, Brown CA, Guermazi A, Roemer F, Niu J, Torner J, Lewis CE, Nevitt MC, Tolstykh I, Sharman L, Felson DT. Varus thrust during walking and the risk of incident and worsening medial tibiofemoral MRI lesions: the Multicenter Osteoarthritis Study. Osteoarthritis Cartilage. 2017;25:839–845.
94. Zeng C, Bennell K, Yang Z, Nguyen U-S DT, Lu N, Wei J, Lei G, Zhang Y. Risk of venous thromboembolism in knee, hip and hand osteoarthritis: a general population-based cohort studyAnn Rheum Dis. 2020;79:1616–1624.
95. Zheng S, Jin X, Cicuttini F, Wang X, Zhu Z, Wluka A, Han W, Winzenberg T, Antony B, Aitken D, Blizzard L, Jones G, Ding C. Maintaining vitamin D sufficiency is associated with improved structural and symptomatic outcomes in knee osteoarthritis. Am J Med. 2017;130:1211-1218.