Uvod

Žene češće imaju atipičnu prezentaciju AKS-a, sporiji nastup simptoma, starije su životne dobi od muškaraca te imaju veću prevalenciju hipertenzije.

Akutni koronarni sindrom (AKS) se može prezentirati kao nestabilna angina pectoris (eng. unstable angina, UA), akutni infarkt miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i akutni infarkt miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI).

Razlika između infarkta miokarda sa ST elevacijom (STEMI) i infarkta miokarda bez ST elevacije (NSTEMI) se ogleda u elektrokardiografskom zapisu. A osnovna razlikovnost nestabilne angine pektoris (UA) se očituje u nedostatku porasta specifičnih biomarkera nekroze miocita u serumu (TnT ili TnI) kod UA .

Glavni čimbenici rizika za nastanak AIM (kao i većine drugih kardiovaskularnih bolesti) su: hipertenzija, dijabetes, povišene masnoće u krvi, pušenje, životna dob, spol, naslijeđe.

Između 60 i 65% pacijenata s IM su stariji od 65 godina, 1/3 je starija od 75 godina, a oko 80% umrlih od IM je starije od 65 godina.

Stariji pacijenti češće imaju IM bez ST elevacije (NSTEMI), atipičnu prezentaciju, „silent“ ili neprepoznati IM koji se prezentira kao slabost, sinkopa, nespecifična bol u epigastriju, uz znakove srčanog popuštanja koje nalazimo u oko 40% pacijenata starije dobi.

Žene češće imaju atipičnu prezentaciju AKS-a, sporiji nastup simptoma, starije su životne dobi od muškaraca te imaju veću prevalenciju hipertenzije.

Prikaz bolesnika

Umirovljenik 68 godina starosti, dolazi kolima hitne medicinske pomoći (HMP) zbog probadajućih bolova u lijevom prsištu koji su počeli nakon buđenja, bez propagacije u vrat, glavu ili lijevu ruku. Bolovi su nakratko prestali kada je dobio 2 potiska nitroglicerin spreja u kolima HMPi, ali su opet prisutni kod dolaska u hitnu službu kliničke bolnice.

Iz anamneze: preko 20 godina poznata i slabo regulirana hipertenzija, dijabetičar na peroralnoj terapiji zadnjih 6 godina te duže od 40 godina puši kutiju cigareta dnevno. Alkohol konzumira povremeno. Kontrolirao se neredovito kod liječnika obiteljske medicine.

Iz statusa:

Pokretan, pri svijesti, eupnoičan, afebrilan, adipozan (BMI 32), uredno prokrvljene kože i vidljivih sluznica. Glava i vrat: b. o. Na plućima normalan šum disanja. RR 170/95 mmHg, akcija srca ritmična, 90/min; tonovi jasni, sistolički šum 2/6 sa p. m iktus srca. (punctum maximum ili mjesto najjasnijeg šuma)

Trbuh: mekan, elastičan, bezbolan, bez organomegalije. Blaži pretibijali edemi, palpabilne arterijske pulzacije.

EKG: sinusni ritam 74/min, negativni T val u I, aVL te V5-V6.

Iz lab.nalaza kod dolaska na hitni bolnički prijem/ na odjelu intenzivne skrbi, nakon 6 i nakon 18 sati:

• CK 152, 178, 320
• LDH 223, 251, 342,
• Troponin I 0,58, 3,78, 5,64 (ref. vrijednosti 0,00-0,04), 
• glukoza u krvi (GUK) 8,9, HbA1c 8,4%,
• ureja 7,6, kreatinin 134,
• kolesterol 8,3, LDL 4,7, HDL 0,9, trigliceridi 1,2.

Tijek liječenja:

Bolesnik je po primitku u jedinicu intenzivnog liječenja liječen antiagregacijskom (ASK, klopidogrel) i antikoagulantnom terapijom (heparini male molekulske mase, LMWH), nitratima, beta blokatorima, ACE inhibitorima i statinima.

UZV srca (TTE): koncentrična hipertrofija LV, EFLV 50%, DD II st.,MR I st, hipokinezija apikolateralno.

S obzirom na GRACE Score (198) učinjena je koronarografija: subokluzivna stenoza u srednjem segmentu LAD, difuzno aterosklerotske promijenje RCA i Cx. Učinjena je dilatacija LAD te postavljen 1 stent (DES) uz optimalan protok.

Bolesnik je u dobrom općem stanju otpušten kući s preporučenom terapijom: klopidogrel 75 mg, ASK 100 mg dnevno, perindopril/amlodipin 5/5 mg, bisoprolol 5 mg, metformin 2 x 1g i atorvastatin 40 mg. Preporučena redukcija tjelesne težine, promjena životnih navika u vidu prestanka pušenja, smanjenja unosa soli u prehrani. Ukazano mu je na važnost dobre regulacije krvnog tlaka, GUK-a, lipida, te tjelesne aktivnosti.

Preporučena je kardiološka rehabilitacija, kontrola krvnog tlaka, lipida i GUK-a kod liječnika obiteljske medicine, te redovita kontrola u kardiološkoj ambulanti.

Literatura

1. Bertrand ME, Simoons ML, Fox KA i sur. Management of acute coronary syndromes: acute coronary syndromes without persistent ST segment elevation; recommendations of the Task Force of the European Society of Cardiology. Eur Heart J. 2000;21:1406-32.
2. Cannon CP, Hand MH, Bahr R i sur. Critical pathways for management of patients with acute coronary syndromes: an assessment by the National Heart Attack Alert Program. Am Heart J. 2002; 143: 777-89.
3. Roger VL, Jacobsen SJ, Weston SA i sur. Trends in the incidence and survival of patients with hospitalized myocardial infarction, Olmsted County, Minnesota, 1979 to 1994. Ann Intern Med. 2002; 136:341-8.
4. Amsterdam EA, Wenger NK, Brindis RG i sur. 2014 AHA/ACC Guideline for the Management of Patients With Non-ST-Elevation Acute Coronary Syndromes: Executive Summary: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines. J Am Coll Cardiol. 2014;64(24):2645-87.