Gotovo 55% liječnika navelo je bar jedan simptom burnouta, za razliku od njih 45% u usporedbi s istraživanjem iz 2011. Zadovoljstvo balansiranjem između posla i privatnog život također je palo tijekom 3 godine s 48.5% u 2011. na 40.9%. Samo 40,9% liječnika navelo je da im radno vrijeme dopušta dovoljno vremena za obiteljski i privatni život. 

Liječnici imaju gotovo dvostruko veći rizik za burnout od ostatka odrasle radne populacije, a među liječnicima – žene su pod većim rizikom od muškaraca.

Autori zaključuju kako su liječnici generalno zadovoljni izborom svoje karijere, no imaju poteškoća s balansiranjem između posla i osobnog život te su burnout i nezadovoljstvo često prisutni. Naglašavaju također kako rješenje ne leži samo u raznim oblicima samopomoći, već je potrebno smanjiti administrativni teret, povećati fleksibilnost te reorganizirati rad liječnika.

Profesionalno sagorijevanje ili burnout označava psihofizičku iscrpljenost kao posljedicu dugotrajnog stresa na radnom mjestu.