Prema provedenom istraživanju, osobe koje su patile od nesanice imale su 54% veći rizik za razvoj moždanog udara u odnosu na pojedince bez poremećaja spavanja. Najugroženija skupina su osobe kod kojih je dijagnoza postavljena u dobi 18-34 godine, s čak 8 puta većim rizikom. Također, utjecaj nesanice na moždani udar ovisio je o obliku bolesti. Kod bolesnika s perzistentnom nesanicom trogodišnja kumulativna incidencija moždanog udara bila je viša nego u skupini bolesnika s remisijskim oblikom.

Rezultati istraživanja upućuju na potrebu ranog otkrivanja i liječenja nesanice u svrhu prevencije moždanog udara.

Studija je obuhvatila 21 438 bolesnika s nesanicom i 64 314 zdravih kontrola bez poremećaja spavanja. U obje grupe praćena je učestalost hospitalizacija kao posljedice moždanog udara tijekom 4 godine.

Nesanica je najčešći poremećaj spavanja, a smatra se da je oko 50% ljudi imalo ili će imati nesanicu. Može se očitovati oslabljenom kvalitetom ili kvantitetom spavanja. Dijagnozu nesanice postavljamo ako je zadovoljen jedan od ova tri uvjeta - razdoblje uspavljivanja dulje od 45 minuta, 4 ili više buđenja tijekom jedne noći, ukupna duljina spavanja kraća od 6 sati – i to barem 4 puta tjedno, tijekom zadnjih mjesec dana.