Možemo li smanjiti broj lažnih alergija na penicilin?
Klara Čičić, dr. med.
26.03.2014.
Anamnestički podatak o alergiji na penicilin vrlo često je netočan, a povezan je s dužim boravkom u bolnici, značajno većom uporabom antibiotika i povećanom prevalencijom infekcija rezistentnim bakterijama, objavljeno je u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology.
U studiju je bilo uključeno oko 100 000 pacijenta bolnice Kaiser Foundation iz Južne Kalifornije.
Pacijenti „alergični“ na penicilin imali su 59% više dana hospitalizacije te su primali značajno više fluorokinolona, klindamicina i vankomicina u usporedbi s kontrolama. U toj je skupini bilo više infekcija rezistentnim bakterijama kao što su Clostridium difficile, Staphylococcus aureus (MRSA) i vancomicin-resistenti Enterokok (VRE).
Do toga dolazi zato što se pacijentima „alergičnim“ na penicilin češće propisuju antibitoci širokog spektra poput ciprofloksacina, vankomicina ili klindamicina.
Troškovi liječenja za pacijente „alergične“ na penicilin penju se i do 63% u odnosu na one koje nemaju navedenu alergiju u anamnezi.
Prethodna istraživanja pokazala su da je manje od 5% pacijenata s alergijom na penicilin u anamnezi – doista alergično na penicilin.
Kako točno dijagnosticirati alergiju na penicilin?
Pacijente koji se prezentiraju s reakcijom na penicilin i beta laktame trebalo bi podvrgnuti kožnome testiranju s prikladnim reagensima (penicillin, Pre-Pen) jer navedeni anamnestički podatak izrazito utječe na buduće zdravstvene odluke i troškove liječenja.
Jednostavno kožno testiranje rezultiralo bi milijunskim uštedama, kvalitetnijom njegom pacijenata i smanjenjem otpornosti bakterija.
