Obilježavanje Svjetskog dana prevencije samoubojstava u protekle dvije godine bilo je usmjereno na prevenciju samoubojstava u različitim kulturama prepoznavajući značajne razlike u obilježjima i okolnostima suicidalnog ponašanja u različitim djelovima svijeta. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava, pod sloganom „Spriječimo samoubojstva u multikulturalnim zajednicama“, usmjerena je na činjenicu da su sve zemlje multikulturalne i da unutar jedne zemlje mogu postojati razlike u obilježima suicidalnog ponašanja.
U mnogim zemljama žive različite etničke skupine. Mnoge zemlje utočišta su manjinskim grupama imigranata, izbjeglica, azilanata. Praktički nema zemlje koja ne predstavlja zajednicu raznovrsnih etničkih i religijskih skupina. Iako multikulturalne zajednice iziskuju „kulturalnu" osjetljivost, u preventivnim aktivnostima ne smiju se predvidjeti drugi bitni čimbenici koji mogu biti rizik za suicidalno ponašanje, kao nezaposlenost, siromaštvo, marginalizacija, stigmatizacija. Konačno, kultura nije statička ili mjerljiva varijabla, ona predstavlja dinamiku razvoja u međudjelovanju pojedinca i njegova okruženja.
Stoga je važno da se u aktivnostima na prevenciji samoubojstava prepozna utjecaj potencijalnih kulturalnih različitosti, ali da se ne zanemare i drugi važni čimbenici koji mogu predstavljati rizik za suicidalno ponašanje.
Globalna veličina problema
Samoubojstva predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko milijun ljudi godišnje u svijetu počini samoubojstvo. To predstavlja «globalnu» smrtnost zbog samoubojstava od 16 slučajeva samoubojstava na 100.000 stanovništva, ili jedno samoubojstvo svakih 40 sekundi.
Samoubojstva čine više od polovine nasilnih smrti u svijetu - više nego sve smrti zbog ratova i ubojstava.
U mnogim razvijenim zemljama samoubojstava se nalaze na 2. ili 3. mjestu vodećih uzroka smrti kod adolescenata i mlađih odraslih osoba te na 13. mjestu uzroka smrti kod osoba svih dobi.
Iako su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti u mlađih osoba (15-34 godina), većina samoubojstava registrira se u dobi iznad 60 godina.
Obzirom da skoro četvrtinu samoubojstava počine adolescenti i mlađe odrasle osobe u dobi do 25 godina (250 tisuća smrti godišnje) samoubojstva su i jedan od vodećih uzroka prijevremene smrtnosti s procjenom gubitka više od 20 milijuna godina života u zdravlju.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2020. godine broj samoubojstava porasti na milijun i pol te da će udio samoubojstava u globalnom opterećenju bolestima iznositi 2,4%.
Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj
Zablude i činjenice o samoubojstvu
ZABLUDA: Osoba koja ima suicidalne
namjere sigurna je u nakani da umre. Nitko i ništa ne može je u
tome spriječiti.
ČINJENICA:
Samoubojstvo se može spriječiti. Većina suicidalnih osoba
očajnički želi živjeti, one samo u određenom trenutku nisu u
stanju sagledati alternative svojim problemima.
ZABLUDA: Samoubojstvo se događa bez
upozorenja.
ČINJENICA: Suicidalna osoba obično
daje mnoge znakove upozorenja o svojoj namjeri.
ZABLUDA: Ljudi koji govore o
samoubojstvu nikad ga ne počine.
ČINJENICA: Mnoge osobe koje
pokušaju ili počine samoubojstvo prethodno govore ili ponašanjem
upozoravaju na suicidalne namjere.
ZABLUDA: Oporavak suicidalne osobe
nakon želje ili pokušaja samoubojstva znači da je rizik od
sljedećih pokušaja prošao.
ČINJENICA: Mnoga počinjenja
samoubojstava dogode se kad osoba ponovo ima dovoljno snage
provesti u djelo prethodnu želju ili pokušaj.
ZABLUDA: Samoubojstva su češća u
nižim socio-ekonomskim skupinama.
ČINJENICA: Samoubojstva „sijeku"
socijalne i ekonomske granice. Zastupljena su unutar svih
skupina zajednice.
ZABLUDA: Sve suicidalne osobe su
depresivne.
ČINJENICA: Depresija je često
povezana sa suicidalnim promišljanjem, ali nisu sve osobe koje
su pokušale ili počinile samoubojstvo depresivne. Niz drugih
emocionalnih čimbenika može biti povezan sa suicidalnim
promišljanjem.
ZABLUDA: Razgovor o samoubojstvu
može potaknuti osobu koja razmišlja o samoubojstvu da to i
učini.
ČINJENICA: Upravo suprotno.
Razgovor pokazuje da razumijete probleme osobe i brinete za nju
te često smanjuje anksioznost osobe i pomaže u odvraćanju od
suicidalnog ponašanja.
Svjetski dan prevencije samoubojstava
obilježava se svake godine 10. rujna na
inicijativu
Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (International
Association for
Suicide Prevention - IASP) i u suradnji sa
Svjetskom zdravstvenom organizacijom (World
Health Organisation - WHO)
s ciljem podizanja svijesti o potrebi i obvezi akcija na
prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
Obilježavanje Svjetskog dana prevencije samoubojstava započelo je
2003. godine sa svrhom širenja znanja o problemu samoubojstava,
prosljeđivanja informacija, smanjenja stigme vezane uz samoubojstvo
te podizanja spoznaje da se samoubojstvo može spriječiti.
Upute za medije kako odgovorno izvještavati o samoubojstvu
Što treba raditi
* Surađivati sa zdravstvenim službama u predstavljanju činjenica.
* Samoubojstvo prikazati kao nažalost izvršeno djelo, kakvo bi trebalo nastojati spriječiti.
* Prikazivati isključivo pouzdane podatke i to na unutrašnjim stranicama tiska, uvijek kao sporednu vijest.
* Isticati alternative samoubojstvu.
* Pružati obavijesti o dostupnoj pomoći.
* Davanje publiciteta pokazateljima rizika i znacima upozorenja.
Što ne treba raditi
* Ne objavljivati fotografije i oproštajna pisma.
* Ne izvještavati o specifičnim detaljima načina samoubojstva.
* Ne davati pojednostavljena objašnjenja.
* Ne veličati samoubojstvo ili praviti senzaciju od njega.
* Ne koristiti religijske ili kulturne stereotipe.
* Ne okrivljavati nikoga.
Priređeno prema izvorima: IASP, WHO
Izvor informacija: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, www.hzjz.hr