Studije koje se bave procjenom rizika suicida često naglašavaju ulogu neliječenih psihijatrijskih stanja. Suicidnost, međutim, ne mora uvijek biti rezultat neliječenih psihijatrijskih bolesti, kao što je npr. depresija, već se može pojaviti nakon stresa uzrokovanog lošim vijestima i prognozama o zdravstvenom stanju.

U 15-godišnjem opservacijskom ispitivanju u kojem su korišteni podaci više od 6 milijuna Šveđana iz različitih registara bolesti, ispitivači su tražili vezu između dijagnoze maligne bolesti i smrti od suicida ili kardiovaskularnog događaja.
U 530,000 osoba je dijagnosticirana maligna bolest. U bolesnika su isključena psihijatrijska i ostala ozbiljna medicinska stanja u anamnezi. Neposredno po saopćavanju dijagnoze pronađen je povećan rizik smrtnosti od oba uzroka:
-suicida (relativni rizik: prvi tjedan po postavljanju dijagnoze, 12.6; prva godina po postavljanju dijagnoze, 3.1) i
-kardiovaskularnih bolesti (relativni rizik: prvi tjedan po postavljanju dijagnoze, 5.6; prvi mjesec po postavljanju dijagnoze, 3.3).
Slični rezultati dobiveni su i analizom rizika suicida u različitim vremenskim periodima kod osoba koje su umrle bilo od suicida bilo od kardiovaskularnih bolesti.

Rezultati dobiveni ovim ispitivanjem naglašavaju i ukazuju na dva problema:
- povećani rizik smrtnosti u bolesnika kod kojih je dijagnosticirana maligna bolest i moćan utjecaj stresa na kardiovaskularno zdravlje
- potrebu i važnost lake dostupnosti psihološke, psihijatrijske i dušebrižničke skrbi bolesnicima s novodijagnosticiranim malignim oboljenjima.