Uvod

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava (I00-I99 prema X reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti ), a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaćaju: srce i srčani krvožilni sustav-ishemijska bolest srca, mozak i moždani krvožilni sustav - cerebrovaskularna bolest, donje udove - okluzivna bolest perifernih arterija. U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza. Kardiovaskularne bolesti (KVB) kao vodeći uzrok smrti u suvremenom svijetu, sa značajnim udjelom u prijevremenom umiranju, morbiditetu i dizabilitetu stanovništva, važan su javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.

Globalna veličina problema

Prema podacima europske statistike o kardiovaskularnim bolestima one su vodeći uzrok smrti u žena u svim zemljama Europe, i u muškaraca također, osim u Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Nešto manje od polovine smrti od kardiovaskularnih bolesti uzrokovano je ishemijskim bolestima srca, a oko trećine cerebrovaskularnim bolestima.

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, 2008. godine kardiovaskularne bolesti su bile uzrok smrti 17,3 milijuna ljudi na razini svijeta, odnosno 30% sveukupne smrtnosti, od toga, 7,3 milijuna smrti od ishemjskih bolesti srca, a 6,2 milijuna od cerebrovaskularnih bolesti. Više od 3 milijuna tih smrti bilo je u dobi do 60 godina. Udio prijevremenih smrti od kardiovaskulanih bolesti varira od 4% u visoko dohodovnim zemljama do 42% u nisko dohodovnim zemljama. Procjenjuje se da će do 2030. godine umirati 23,6 milijuna ljudi zbog kardiovskularnih bolesti.

Na razini Europe odgovorne su za 4,3 milijuna smrti godišnje, odnosno 48% svih smrti (54% smrti u žena i 43% smrti u muškaraca), a u zemljama Europske Unije odgovorne su za 42% smrti. Prema podacima europske statistike o kardiovaskularnim bolestima one su vodeći uzrok smrti u žena u svim zemljama Europe, i u muškaraca također, osim u Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Nešto manje od polovine smrti od kardiovaskularnih bolesti uzrokovano je ishemijskim bolestima srca, a oko trećine cerebrovaskularnim bolestima. KVB su i vodeći uzrok smrti u dobi do 65 godina na razini Europe (31% smrti u muškaraca i 29% smrti u žena do 65 godine), dok su u zemljama EU na drugom mjestu s udjelom od 24%, iza novotvorina s udjelom od 35%. U većini zemalja sjeverne, zapadne i južne Europe mortalitet, incidencija i letalitet od KVB opadaju zadnjih tridesetak godina, dok u zemljama srednje i istočne Europe još uvijek rastu ili stagniraju.

Veličina problema u Hrvatskoj

Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijske bolesti srca s udjelom od 21,6% (11 264 umrle osobe) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 14,6% (7 610 umrlih osoba) u ukupnom mortalitetu, zatim slijede srčana insuficijencija s 1 798 umrlih osoba (3,5%) i hipertenzija s 1 638 umrlih (3,1%).

I u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti s udjelom od 49,2% u ukupnom mortalitetu 2010. godine. Uzrok su smrti 55,7% umrlih žena (14 702) i 42,6% umrlih muškaraca (10 929). Pozitivan je pokazatelj što je ovo druga godina da je udio KVB u ukupnom mortalitetu ispod 50% (2009. godine udio je iznosio 49,6%), a nakon dugogodišnjeg udjela kardiovaskularnih bolesti s više od 50% u ukupnoj smrtnosti.
U 2010. godini od KVB umrla je 25 631 osoba, a od toga 14 702 žene i 10 929 muškaraca. Među ukupno umrlima od bolesti srca i krvnih žila 2010. godine 11% ih je u dobi do 64 godine, s tim da muškarci u znatno većem udjelu umiru u dobi do 64 godine čak 19,3%, odnosno 2 111 umrlih muškaraca, u odnosu na žene s udjelom od 4,7% odnosno 695 umrlih žena.
Kad se analizira ukupna smrtnost u dobnoj skupini do 65 godina KVB su drugi uzrok smrtnosti s 2 807 umrlih i udjelom od 26,9 % u mortalitetu te dobne skupine, a na prvom mjestu uzrok smrtnosti u toj dobi su maligne bolesti s 4 061 umrlih, odnosno s udjelom od 39%. U toj dobnoj skupini kardiovaskularne bolesti uzrok su smrti u 21,8% umrlih žena (695 žena) i 29,2% umrlih muškaraca (2111 muškaraca), što pokazuje da u mlađoj dobi umire više muškaraca, a starijoj dobi više žena od bolesti srca i krvnih žila.

Gledajući prema pojedinim dobnim i spolnim skupinama, nalazimo veliku razliku između muškaraca i žena u smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, a posebice od ishemijske bolesti srca: u dobi 0-64 godina muškarci imaju znatno više stope smrtnosti od žena, dok je za dob iznad 65 godina ta razlika nešto manja.

Analiza smrtnosti prema dobi pokazuje da kako u muškaraca tako i u žena, dobno-specifične stope smrtnosti za KVB rastu s dobi i više su u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina. Međutim u izračunu stope smrtnosti po spolu, veća zastupljenost žena u starijim dobnim skupinama, kao i veći broj umrlih žena, rezultira višom ukupnom stopom smrtnosti od kardiovskularnih bolesti u žena nego u muškaraca. Tako je opća stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ukupno iznosila u 2010. godini 580,2/100.000, u žena je stopa smrtnosti bila 643,1/100.000, a u muškaraca 512,7/100.000.
Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijske bolesti srca s udjelom od 21,6% (11 264 umrle osobe) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 14,6% (7 610 umrlih osoba) u ukupnom mortalitetu, zatim slijede srčana insuficijencija s 1 798 umrlih osoba (3,5%) i hipertenzija s 1 638 umrlih (3,1%).

Posljednjih deset godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest srca i to posebno za dob do 64 godine. Analizirajući kretanje dobno standardiziranih stopa mortaliteta od KVB ukupno u Hrvatskoj, od 2000. godine sa 572,7/100.000 stopa pada na 386,1,5/100.000 u 2009. godine (zadnji raspoloživi podaci iz Baze podataka Svjetske zdravstvene organizacije), što je pad smrtnosti od 32,6%. Za ishemijsku bolest srca pad smrtnosti u tom razdoblju iznosi 21,5%, a za cerebrovaskularne bolesti 35,5%.

Kad uspoređujemo smrtnost od KVB u Hrvatskoj sa drugim zemljama Europe, koristimo standardizirane stope smrtnosti , pokazatelj koji omogućuje usporedbu kroz duži vremenski period i područja s različitom dobnom strukturom stanovništva.. Po mortalitetu od bolesti srca i krvnih žila Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 386/100.000 spada među zemlje u Europi koje imaju srednje visoke stope smrtnosti. Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 415/100.000, za zemlje EU 235/100.000, a raspon stopa za zemlje EU je od 127-611/100.000. Zemlje Istočne Europe imaju uglavnom više stope smrtnosti od Hrvatske, dok Ruska Federacija ima skoro dvostruko višu stopu smrtnosti (782/100.000), a zemlje Zapadne i Južne (mediteranske) Europe imaju znatno niže stope smrtnosti od Hrvatske sa stalnim trendom smanjenja.

Zaključno, možemo reći, da iako je zadnjih desetak godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, kao što je to već ranije zabilježeno u razvijenim zemljama svijeta, one su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i pobola. Naime, iako i u zemljama EU opadaju stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, raste broj ljudi koji žive s tim bolestima, što je u vezi s dužim očekivanim trajanjem života i boljim preživljenjem ljudi s bolestima srca i krvnih žila, ali i učinkovitijim preventivnim i terapijskim postupcima. Sve to rezultira većom prevalencijom bolesti, tako da su one i dalje vodeći uzrok smrti i pobola u Europi.

Kontakt:
Prim.Verica Kralj,dr.med.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Tel. 01 4863271
e-mail:verica.kralj@hzjz.hr

Cijeli tekst potražite u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo.