Vodeći uzrok smrtnosti su kardiovaskularne bolesti s udjelom od 50.6% u ukupnom mortalitetu 2007. godine (najučestalije su ishemijska bolest srca i cerebrovaskularne bolesti), slijede novotvorine s udjelom od 24.5%, te ozljede, bolesti dišnog i probavnog sustava. Vodeći uzrok opterećenja bolestima izraženo pokazateljem DALYs - prilagođene godine života s dizabilitetom u Hrvatskoj su cerebrovaskularne bolesti (11.0% DALYs), a slijede ishemijska bolest srca (10.4%), unipolarna depresija (7.5%), poremećaji uzrokovani alkoholom (4.7%) te rak bronha i pluća (3.5%).

Vodeće bolesti u svijetu

Bilježi se porast kroničnih bolesti u gotovo svim zemljama svijeta zbog starenja stanovništva, suvremenog načina života, urbanizacije, globalizacije, te utjecaja čimbenika iz okoliša na zdravlje.

Posljednjih desetljeća došlo je do porasta kroničnih bolesti u gotovo svim zemljama svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na daljnji porast tih bolesti uzrokovan starenjem stanovništva, suvremenim načinom života i životnim navikama, urbanizacijom, globalizacijom, te utjecajem čimbenika iz okoliša na zdravlje. Prema procjenama SZO, 60% smrti, na razini svijeta 2005. godine uzrokovano je kroničnim bolestima. Od ukupno 58 milijuna umrlih, 35 milijuna umrlo je zbog kroničnih bolesti (17 milijuna od kardiovaskularnih bolesti, 7.5 milijuna od zloćudnih bolesti, 4 milijuna od respiratornih bolesti i 1.1 milijun od dijabetesa) /1/. U Europi, prema podatcima SZO, 86% smrtnosti i 77% opterećenja bolestima uzrokovano je kroničnim nezaraznim bolestima /2/. Prema studiji Globalnog opterećenja bolestima SZO 2002. godine u Europi vodeći uzrok smrti bile su ishemijska bolest srca, cerebrovaskularne bolesti, rak pluća, infekcije donjih dišnih putova i kronična opstruktivna bolest pluća. Dok su vodeći uzrok opterećenja bolestima izraženo pokazateljem DALYs - prilagođene godine života s dizabilitetom (engl.disability adjusted life years - u čiji izračun ulaze izgubljene godine života radi prijevremenog umiranja i godine onesposobljenosti uslijed bolesti) bile ishemijska bolest srca, cerebrovaskularne bolesti, unipolarna depresija, Alzheimerova i druge demencije, te poremećaji vezani uz alkohol /3/. U Europi stope ukupne smrtnosti postupno rastu od zapada prema istoku Europe, osobito pokazatelji prijevremene smrtnosti, te smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, koja u velikoj mjeri pridonosi zapadno-istočnom jazu u ukupnom mortalitetu i očekivanom trajanju života /4/. I u zemljama članicama Europske Unije vodeći su javnozdravstveni problem kronične bolesti, uz znatne razlike u očekivanom trajanju života i stopama smrtnosti od najčešćih bolesti /5/.

Vodeći uzroci smrtnosti u Hrvatskoj

Vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti s udjelom od 50.6% u ukupnom mortalitetu 2007. godine (najučestalije su ishemijska bolest srca i cerebrovaskularne bolesti), slijede novotvorine s udjelom od 24.5% te ozljede, bolesti dišnog i probavnog sustava. Prema pojedinim dijagnostičkim entitetima, u muškaraca je među prvih deset uzroka smrti vodeća ishemijska bolest srca, a potom slijede cerebrovaskularne bolesti. Od zloćudnih bolesti su čak četiri raka među prvih deset uzroka smrti: rak pluća je na trećem mjestu, rak debelog crijeva na petom mjestu, rak prostate na osmom, a rak želudca na devetom mjestu. Od ostalih pojedinačnih vodećih uzroka insuficijencija srca je na četvrtom mjestu, kronične bolesti jetre i ciroza su na šestom mjestu, opstruktivna plućna bolest na sedmom i dijabetes na desetom mjestu (Tablica 1.). Tablica 1. Rang ljestvica te udio deset vodećih uzroka smrti u umrlih muškaraca u Hrvatskoj 2007. godine.

Žene jednako kao i muškarci najčešće umiru od ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti. Na trećem mjestu vodećih uzroka smrti nalazi se insuficijencija srca. Rak dojke je četvrti uzrok smrtnosti i najčešća zloćudna bolest u žena, dok se rak debelog crijeva nalazi na sedmom, a rak pluća na devetom mjestu. Od ostalih dijagnostičkih entiteta, na ljestvici prvih deset uzroka smrti, šećerna bolest je na šestom, hipertenzija na sedmom, a ateroskleroza na osmom mjestu (Tablica 2.)/6/. Tablica 2. Rang ljestvica te udio deset vodećih uzroka smrti u umrlih žena u Hrvatskoj 2007. godine.

Pokazatelj prijevremenog umiranja su izgubljene godine života, a novotvorine uzrokuju najveći broj izgubljenih godina života, slijede kardiovaskularne bolesti i skupina ozljeda sa značajno manjim brojem umrlih, ali pretežito u mlađoj dobi. Vodeći uzrok opterećenja bolestima izraženo pokazateljem DALYs - prilagođene godine života s dizabilitetom u Hrvatskoj su cerebrovaskularne bolesti (11.0% DALYs), a slijede ishemijska bolest srca (10.4%), unipolarna depresija (7.5%), poremećaji uzrokovani alkoholom (4.7%) te rak bronha i pluća (3.5%) /7/.

Vodeći uzroci pobola u Hrvatskoj

Od pojedinačnih bolesti, najčešći razlozi hospitalizacija u muškaraca svih dobnih skupina su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom, ingvinalna hernija, karcinom pluća, senilna katarakta, angina pektoris, reakcija na teški stres, cerebralni infarkt, dok su u žena najčešći razlozi hospitalizacija karcinom dojke, senilna katarakta, kolelitijaza, bol u trbuhu i zdjelici, cerebralni infarkt, te kronična bolest tonzila i adenoida.

Vodeće skupine bolesti u bolničkom pobolu prema broju hospitalizacija su novotvorine, bolesti srca i krvnih žila, bolesti probavnoga, dišnoga, genitourinarnoga sustava te ozljede. Od pojedinačnih bolesti, najčešći razlozi hospitalizacija u muškaraca svih dobnih skupina su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom, ingvinalna hernija, karcinom pluća, senilna katarakta, angina pektoris, reakcija na teški stres, cerebralni infarkt, dok su u žena najčešći razlozi hospitalizacija karcinom dojke, senilna katarakta, kolelitijaza, bol u trbuhu i zdjelici, cerebralni infarkt, te kronična bolest tonzila i adenoida. Međutim, kada analiziramo bolnički pobol po broju dana bolničkog liječenja, na prvo mjesto dolazi skupina duševnih poremećaja s udjelom od 21.8% u ukupnom broju bolno-opskrbnih dana, slijede novotvorine, bolesti cirkulacijskog sustava, dišnog i probavnog sustava. Od pojedinačnih dijagnoza prema broju BO dana u muškaraca najzastupljenije su shizofrenija, zatim duševni poremećaji zbog alkohola, reakcija na teški stres, karcinom pluća, dok su u žena nazastupljenije shizofrenija, karcinom dojke, prijelom bedrene kosti, kardiomiopatija, depresivni poremećaj i cerebralni infarkt /8/. Pobol u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prikazan je kao broj posjeta liječniku zbog bolesti, te može poslužiti samo kao uvid u korištenje zdravstvene zaštite na primarnoj razini. Najčešći razlozi posjeta liječniku primarne zdravstvene zaštite su bolesti dišnoga, cirkulacijskoga, mišićno-koštanoga, genitourinarnoga sustava te bolesti kože i potkožnoga tkiva. Od pojedinačnih bolesti, najčešći razlozi posjeta su akutne infekcije gornjega dišnog sustava, hipertenzija, dorzopatije, dermatitisi, neuroze i upale mokraćnoga mjehura /6/.