Već je dokazano kako je povećana konzumacija orašastih plodova povezana sa smanjenim rizikom oboljenja od srčanožilnih bolesti i dijabetesa tipa 2, te se dobrobiti pripisuju njihovom kardioprotektivnom, protukacerogenom, protuupalnom i antioksidativnom sastavu.  Odgovoriti na pitanje smanjuje li konzumacija orašastih plodova ukupni i specifičnu smrtnost bio je cilj ovog istraživanja.

Studija je uključivala 76.464 žena iz Nurses' Health Study i 42.498 muškaraca iz Health Professionals Follow-up Study, a vrijeme praćenja bilo je 30 godina. Osobe koje u anamnezi imaju rak, srčane bolesti ili moždani udar bile su isključene iz istraživanja. Upitnici o prehrani slani su zdravstvenim djelatnicima svake dvije do četiri godine kako bi se ažurirali podaci. Uspjeh praćenja iznosio je 90% za obje kohorte.

Konzumacija orašastih plodova smanjuje ukupnu, ali i specifičnu smrtnost (karcinom, srčanožilne bolesti i bolesti respiratornog sustava) među muškarcima i ženama, nakon prilagodbe za ostale poznate čimbenike rizika.

Najjača je povezanost bila za one koji su ih konzumirali 7 ili više puta tjedno, a te su osobe imale čak 20% manju stopu smrtnosti u odnosu na skupinu koja uopće nije konzumirala orašaste plodove.

Dobrobiti orašastih plodova pripisuju se njihovom jedinstvenom nutritivnom sastavu. Hranjive tvari sadržane u orašastim plodovima koje bi mogle biti zaslužne za njihove blagotvorne učinke su nezasićene masne kiseline, visokokvalitetni proteini, vlakna, vitamin E, niacin, folati, kalij, kalcij, magnezij, karotenoidi, flavonoidi i fitosteroli.