Također, rak dojke je odgovoran za oko 18% smrti od zloćudnih tumora u ženskoj populaciji, tj. na drugom je mjestu po smrtnosti među malignim bolestima. Od raka dojke u Hrvatskoj oboli godišnje oko 2300 žena, od kojih 40 do 50 % dobije metastaze te podlegne bolesti.

Od raka dojke u Hrvatskoj umre 900 žena godišnje. Iako nije poznat točan uzrok raka dojke, identificirani su rizični čimbenici koji mogu pridonijeti njegovom nastanku. Rizik nastanka raka dojke raste s dobi i tendencijom veće agresivnosti u mlađih žena. Viši rizik imaju neudane žene i žene više socijalne klase. Pozitivna obiteljska anamneza, odnosno podatak o pojavnosti karcinoma dojke kod bližih srodnika u obitelji povećava vjerojatnost oboljenja, naročito u žena ispod 40 god. Rizik je povećan i u slučaju obiteljske anamneze karcinoma jajnika. Opasnost od raka dojke povećana je u žena koje su rano imale prvu menstruaciju, zatim kod žena s kasnim nastupom menopauze. Veći je rizik u žena koje nisu rodile i koje su imale manji broj poroda, dok je veći broj poroda, za što postoje dokazi umjereno protektivan.

Neke studije navode i veći rizik u žena koje su imale pobačaj. Manji je rizik za žene koje dulje doje djecu. Hormonska nadomjesna terapija povećava rizik za rak dojke, kao i korištenje oralnih kontraceptiva. Rizik povećavaju i povećana tjelesna masa, kao i prekomjerno jedenje, alkohol, pušenje i izloženost ionizirajućem zračenju. Redovita tjelesna aktivnost pomaže smanjenju rizika za rak.

Rano otkrivanje i liječenje
Postignut je veliki napredak u ranom otkrivanju, točnijem dijagnosticiranju i boljem kirurškom liječenju. Unazad nekoliko desetljeća intenzivno se razvilo kemoterapijsko i hormonsko liječenje raka dojke tako da se danas više od tri četvrtine žena s ranim rakom dojke izliječi. Prema dostupnim podacima, od bolesnica s novodijagnosticiranim rakom dojke njih 81% ima rani stadij raka, a 19 % uznapredovali. Od bolesnica u ranom stadiju raka dojke oko tri četvrtine slučajeva nastaje u postmenopauzi. Najčešći klinički nalaz je čvor u dojci, uvlačenje kože ili bradavice, bol u dojci, krvavi ili sukrvavi iscjedak, promjena bradavice te uvećani limfni čvorovi. Dijagnostički postupak uključuje fizikalni pregled liječnika kojeg nadopunjuju slikovne metode (mamografija, ultrazvuk i citološki pregledi punktata ili sekreta iz dojke) te po potrebi i magnetska rezonanca.

Probirna mamografija
U Hrvatskoj se provodi kvalitetna probirna mamografija u žena iznad 40 godina svake ili svake druge godine, a u rizičnih grupa i ranije. Navedeni program doprinio je ranijem otkrivanju bolesti i boljem preživljenju.

Liječenje raka dojke
Liječenje raka dojke ovisi o stadiju i osobitostima tumora, a može biti lokalno (kirurški zahvat i zračenje) i sustavno (kemoterapija i/ili hormonska terapija). Vrlo često se te metode liječenja kombiniraju. Ako je tumor lokaliziran prvo se učini kirurški zahvat kojim se ukloni samo tumor ili cijela dojka sa pripadajućim pazušnim limfnim čvorovima, a nakon operacije slijedi ovisno o slučaju radioterapija te kemoterapija, hormonska terapija i ciljana imunoterapija. Adjuvantna kemoterapija se primjenjuje u žena srednjeg i visokog rizika za povrat bolesti te se obično sastoji od 6 ciklusa primjene kombinacije triju citostatika u trotjednim razmacima. Adjuvantna kemoterapija u određenom postotku žena može izliječiti rak dojke. Prognoza raka dojke ovisi prije svega o stadiju bolesti i osobitostima tumora, a stalna novija istraživanja doprinose boljem poznavanju nastanka i širenja raka te u konačnici i boljem preživljenju od ove maligne bolesti.

Jure Murgić, dr. med.
specijalist onkologije i radioterapije
Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu
KB Sestre milosrdnice Zagreb