Stoga kad je riječ o malignomima u trudnoći postavljaju se slijedeća pitanja:
- je li neke „prikrivene" malignome promoviraju endokrine promjene u trudnoći ?
- mogu li anatomske i fiziološke mjene u trudnoći prikriti organske promjene vezane uz zloćudnu bolest ?
- je li veća prokrvljenost u trudnoći uzrokuje bržu diseminaciju zloćudne bolesti ?

Iako se ova pitanja čine logičnim danas nemamo čvrstih dokaza (evidence based medicine) o štetnom ili favorizirajućem utjecaju trudnoće na promociju i širenje malignih bolesti.

Karcinom dojke

U 50 - 65 % oboljelih trudnica bolest se otkrije kada već postoje presadnice u aksilarnim limfnim čvorovima.

Karcinom dojke je danas najčešći karcinom u žena pa je razumljivo da je to i najčešći karcinom u trudnoći. Pojavnost je 35 - 45 / 100 000 trudnoća. Zadnjih desetljeća incidencija karcinoma dojke u trudnoći stalno raste. To je posljedica trenda da se sve veći broj žena za rađanje odlučuje u četvrtom ili početkom petog desetljeća života.Sveukupno ( svi stadiji bolesti ) preživljavanje oboljelih od karcinom dojke je 60 - 65 %. Neka izvješća govore o značajno manjem preživljavanju (20 - 30 %) ako se karcinom dojke otkrije u trudnoći. To je zbog toga što se najveći broj karcinoma dojke u trudnoći otkrije u višem stadiju bolesti. Naime u 50 - 65 % oboljelih trudnica bolest se otkrije kada već postoje presadnice u aksilarnim limfnim čvorovima. Što je razlog tome? Povećanje volumena dojke tijekom trudnoće, babinja i dojenja „prikriva" promjene u tkivu ovog organa na duži vremenski period.

Rana dijagnoza karcinoma dojke - najvažniji prognostički čimbenik u liječenju

Nema jasnih dokaza da trudnoća pogoršava prognozu karcinoma dojke, makar sumnja postoji. Prognoza trudnica s karcinomom dojke ista je prognozi oboljelih negravidnih žena istog stadija bolesti i iste dobi.

U literaturi se mogu naći brojne spekulativne „teorije" kako 30 - 50 puta povećana razina estrogena i progesterona u trudnoći uzrokuje brži rast i rasap karcinoma dojke u trudnoći ili da povećana prokrvljenost i limfatička drenaža ovog organa u trudnoći pogoduju bržem metastaziranju.

Međutim, ako se karcinom dojke otkrije u prvom trimestru trudnoće, ako je manji od 2 cm i ako nema limfogenih presadnica prognoza je ista kao i u netrudnih žena iste životne dobi.
S druge strane karcinom subareolarne regije, inflamirani karcinom, ulcerirani karcinom, presadnice u visoke aksilarne i supraklavikularne limfne čvorove imaju jednako lošu prognozu kako u trudnica tako i u negravidnih žena.

Prema tome rana dijagnoza karcinoma dojke je najvažniji prognostički čimbenik u liječenju ove bolesti. . U mnogim pokusima dokazano je da estrogeni potiču rast stanica karcinoma dojke. Stoga je u prošlosti često rabljen naziv „ terapijski pobačaj" jer se vjerovalo da prekidom masivne produkcije endogenih estrogena tumorski rast se „stabilizira". Ukupna razina estrogena na početku trudnoće je 40 mcg / L a na kraju trudnoće je 80-220 mg/L. Tijekom trudnoće razina ukupnih estrogena se poveća 2000 do 5500 puta. Unatoč takvom porastu E u trudnoći nije dokazano da prekid trudnoće povoljno utječe na prognozu bolesti. Možda je to stoga što je dominantni estrogen trudnoće estriol, relativno slab estrogen koji je možda antagonist estradiola i estrona. Prema nekim studijama 5-7% žena liječenih zbog karcinoma dojke je imalo jednu ili više trudnoća nakon mastektomije. U tih žena nije zabilježen povrat bolesti makar bi se mogao očekivati obzirom na povećanu razinu estrogena. Štoviše te žene imaju bolju prognozu. Možda trudnoća djeluje protektivno? Vjerojatno ne. Ovdje se radi o fenomenu selekcije. Naime većina tih žena zatrudnjela je u prve dvije godine po mastektomiji i one su statistički „određene" za dugotrajno preživljavanje. Druga skupina žena istog stadija bolesti i istog modela liječenja u prve dvije godine razvila je recidiv bolesti i ta skupina je statistički „određena" za lošu prognozu. Ovdje možemo zaključiti, nema jasnih dokaza da trudnoća pogoršava prognozu karcinoma dojke, makar sumnja postoji. Prognoza trudnica s karcinomom dojke ista je prognozi oboljelih negravidnih žena istog stadija bolesti i iste dobi.
Međutim, niska incidencija stadija bolesti I može sugerirati ubrzanje rasta prekliničke promjene u trudnoći.

Liječenje karcinoma dojke u trudnoći

Prognoza karcinoma dojke u trudnoći je loša i to prvenstveno stoga što se bolest otkrije u uznapredovalom stadiju.

Liječenje karcinoma dojke u trudnoći je predmet mnogih diskusija i za sada nema usaglašenog stava o izboru i načinu liječenja. Stoga ćemo ovdje opisati dominantni stav o liječenju ove bolesti.
Ako je karcinom dojke otkriven u I i II trimestru trudnoće preporuča se učiniti radikalnu mastektomiju (ablacija organa ) ili segmentektomiju te evakuaciju aksile. Ako je po operaciji indicirano liječenje zračenjem isto se odgađa za period babinja. Iako se doza „ rasipanja" zračenja može izračunati kalkulacijom za sada nema točnog izračuna „ sigurne doze" za fetus pa je radijacijsku terapiju bolje odgoditi za babinje. Strategiju liječenja kao i rizike treba detaljno obrazložiti trudnici. Ovdje je važno istaknuti da pobačaj ne utječe na prognozu bolesti..
Pobačaj je indiciran samo u trudnica s uznaprdovalom bolesti radi provođenja palijativne terapije.
Ako je bolest otkrivena u III trimestru trudnoće pričekat će se fetalna zrelost, dovršiti trudnoća a potom učiniti mastektomiju ili segmentektomiju s evakuacijom aksile. Neki autori predlažu kirurško liječenje prije dovršetka trudnoće. Rezultati u preživljavanju su vrlo slični. Prognoza karcinoma dojke u trudnoći je loša i to prvenstveno stoga što se bolest otkrije u uznapredovalom stadiju.