Smrtnost žena od raka dojke u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ).

Smrtnost žena od raka dojke je među vodećim uzrocima smrti. U posljednjih deset godina (2000. do 2009.), za koje do sada imamo podatke Hrvatskog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, lijepa je spoznaja da je smrtnost od raka dojke u SDŽ u prvoj desetljeću trećeg tisućljeća u blagom padu (slika 1).

Posebno veseli da je smrtnost u većem padu kod žena do 75 godina života. Nažalost, u dobi iznad 75 godina smrtnost je u porastu (slika 2). Pitanje je može li se postići pad smrtnosti i u toj dobi.

Kakva je smrtnost po područjima SDŽ-a? Ima li između njih razlika?

Naime, SDŽ se sastoji iz tri zemljopisno, povijesno, kulturalno, pa tako i demografski, različita područja: otoci, priobalje i zagora. Pored te činjenice za zdravstveno stanje pojedinih područja nije nebitna dostupnost različitih razina zdravstvene zaštite. Čitatelji znaju da SDŽ ima samo jednu bolnicu i to KBC u Splitu. Za gotovo sve bolesti dostupnost bolničke specijalističko-konzilijarne zaštite izuzetno je važna. Stoga je napravljena raspodjela umrlih žena od raka dojke po ispostavama/područjima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ (NZJZ) (Slika 3).

Iz te raspodjele, suprotno očekivanom, smrtnost u predjelima Dalmatinske zagore značajno je manja od područja na priobalju i otocima te i samom Splitu koji je uz samu bolnicu. Bilo je opravdano očekivati manju smrtnost kod onih bliže bolnici. Naprotiv, ispostavilo se sasvim suprotno.
To je uočljivije iz tablice br. 1.

Logičan je upit kada su razlike već tolike i statistički značajne kroz jedno relevantno razdoblje od 10 godina, što je tome uzrok? Koja je bitna razlika između žena ova tri područja? Zašto žene Zagore imaju statistički značajno manju smrtnost ?

U razmatranju svih uzroka te različitosti (genske, klimatološke, način života i prehrane, stupanj edukacije, broj poroda i dr.) svi čimbenici bili su u priolog priobalju i otocima, a protiv Zagore. Žene Zagore jedinu prednost su imale u broju poroda živorođene djece što je prikazano na slici 4.

Iz ove dvije slike (slika 4 i slika 5) razvidno je da žene u Zagori imaju značajno više poroda od žena priobalja i otoka i značajno nižu stopu smrtnosti u dobi žena 65 i više godina.

Razlika postoji i u dobi žena od 30 do 64 godine, ali ona više nema toliko izraženu značajnost razlika. Prevedeno: mlađe žene Zagore rađaju manje djece i imaju veće stope smrtnosti od starijih. Postupno, ali sigurno približavaju se ženama priobalja i otoka! (slika 6).

Smanjivanjem udjela žena s 3 i više poroda smanjuje se i razlika u smrtnosti. Smrtnost žena od 30 do 64 godine je za 25 % manja od prosjeka SDŽ-a, dok je kod žena 65 i više godina 31 % manja.

Iz ovoga ne možemo nego zaključiti: žene Zagore SDŽ-a imaju manju smrtnost raka dojke zbog većeg broja poroda od žena priobalja i otoka SDŽ-a. Veći broj poroda podrazumijeva dulju laktaciju i dulje održavanje prirodne funkcije dojke.

Sve ovo je poznato u stručnoj i znanstvenoj literaturi. Čitatelji mogu samo na internetu potražiti rak dojke i dojenje te pronaći obilje literature koja podržava ovu tvrdnju.

Primjer grada Vrgorca

Vidjeli ste u prethodnim slikama kako Grad Vrgorac s nešto više od 3800 žena prema Popisu 2001. godine bilježi četiri smrtna ishoda žena zbog raka dojke i ima daleko najnižu prosječnu smrtnost od svih područja SDŽ-a za posljednjih deset godina. Iz slike br. 8 prikaza umrlih žena po godinama zamjetno je da je u Vrgorcu od 2001. godine do 2009. godine umrla samo jedna žena zbog raka dojke. Posljednjih pet godina ne bilježi se nijedna umrla Vrgorka!

Za Vrgorac znamo da je najudaljenije područje u SDŽ-a. Sada je to suvremenom autocestom vremenski skraćena udaljenost, ali 100 km daleko od Splita do prije godinu dana značilo je najmanje dva sata putovanja osobnim autom do bolnice i specijalističke zdravstvene zaštite.
S druge strane žene Grada Vrgorca nisu rekorderke po udjelu žena sa 3 i više živorođenja.
Pa gdje je odgovor za uzrok jednom takvom zavidnom postignuću kojeg bi poželio svakoj sredini.

Odgovor nije u nekom posebnom razlogu, genskim osobitostima Vrgorki, velikim ulaganjima i nečem neobičnom već u vrlo jednostavnoj, gotovo prozaičnoj činjenici.
U bivšem Domu zdravlja Vrgorac gdje više od petanast godina postoji mamograf i ultrazvuk, gdje redovito preglede provodi iskusni rentgenolog iz KBC Split u prostorima gdje neposredno rade pod istim krovom liječnici primarne zdravstvene zaštite i gdje je neposredan kontakt i dogovor o pregledima i daljnjim postupcima svakodnevan, tako da ovakav dobar rezultat nije mogao izostati.