U retrospektivnoj kohortnoj studiji, Dan Zeltzer sa Sveučilišta Tel Aviv u Izraelu i suradnici proveli su retrospektivnu kohortnu studiju kako bi usporedili početne preporuke umjetne inteligencije s konačnim preporukama liječnika koji su imali pristup preporukama umjetne inteligencije i koji su ih mogli pregledati što nije bilo obavezno u protokolu studije.

Podatci su prikupljeni iz virtualne klinike za primarnu i hitnu skrb. Uključeni su podaci za 461 liječnički posjet odraslih osoba s respiratornim, urinarnim, vaginalnim, očnim ili dentalnim simptomima od 12. lipnja do 14. srpnja 2024., s preporukama umjetne inteligencije kod dovoljno pouzdane i potpune medicinske dokumentacije.

Istraživači su otkrili da su za 56,8 % posjeta početne preporuke koje je dala umjetna inteligencija i konačne preporuke liječnika bile usklađene. Preporuke umjetne inteligencije češće su ocjenjivane kao optimalne u usporedbi s odlukama liječnika (77,1 prema 67,1 %). Ocjene kvalitete bile su jednake, bolje za umjetnu inteligenciju kod 67,9 %, a bolje za liječnike kod 20,8 % bolesnika.

Umjetna inteligencija može poboljšati kliničko donošenje odluka za uobičajene akutne simptome u virtualnom okruženju hitne skrbi. Autori preporučaju integraciju umjetne inteligencije u kliničku praksu i kombiniranje prednosti koje ona pruža kako bi se poboljšatla kvaliteta skrbi.