S druge strane, veća konzumacija voća i povrća te općenito nutritivno bogatija prehrana smanjili su rizik od urinarne inkontinencije.

Prevalencija poremećaja zdjeličnog dna raste kako se žene približavaju menopauzi. Deprivacija estrogena tijekom menopauze, prirodno starenje, reproduktivna povijest i faktori koji povećavaju intraabdominalni tlak mogu dovesti do strukturnog i funkcionalnog poremećaja zdjeličnog dna. Osim toga, način života, poput kvalitete prehrane i prehrambenog ponašanja, mogu imati značajan utjecaj na mehanizme poremećaja zdjeličnog dna.

Prehrambeno ponašanje ranije je minimalno istraživano kao potencijalni faktor rizika za poremećaje zdjeličnog dna zbog čega su istraživači proučavali kako nepoželjno prehrambeno ponašanje može utjecati na početak simptoma. Nepoželjno prehrambeno ponašanje uključuje prejedanje, restriktivnu prehranu te izmjenično prakticiranje oba ponašanja. Rezultati su pokazali da su žene koje su izvještavale o poremećenom prehrambenom ponašanju češće prijavljivale simptome poremećaja  zdjeličnog dna nego žene koje su izvještavale o poželjnom prehrambenom ponašanju.

Poremećaji koji su proučavani uključuju različite oblike urinarne inkontinencije, fekalnu inkontinenciju te zatvor i poteškoće u defekaciji. Više od polovine sudionica istraživanja imalo je simptome poremećaja zdjeličnog dna. Najčešći je bio stresna urinarna inkontinencija. Istraživanje je otkrilo da su prehrambeno ponašanje i konzumacija određenih namirnica povezani s početkom simptoma poremećaja zdjeličnog dna.

Veća konzumacija visoko prerađene gotove hrane i brze hrane povećala je rizik od simptoma stresne urinarne inkontinencije. S druge strane, kvalitetnija prehrana smanjila je rizik od stresne urinarne inkontinencije.

Kao preventivna mjera, trebalo bi procijeniti prehrambeno ponašanje žena koje su u riziku od ovih simptoma te im pružiti smjernice za zdrave prehrambene navike.

Istraživanje je dio ERMA istraživanja, u kojem je sudjelovalo više od 1 000 žena u dobi od 47 do 55 godina. Sudionice su samostalno prijavljivale svoje prehrambene navike, zajedno s demografskim čimbenicima (dob, indeks tjelesne mase, obrazovanje, tjelesni rad, tjelesna aktivnost) te ginekološkim faktorima (broj trudnoća, broj poroda, status menopauze i histerektomija) putem upitnika.