U okviru skupine mentalnih poremećaja najveći postotak opterećenja odnosi se na depresivne poremećaje (25,9%) slijede poremećaji uzrokovani alkoholom (17,1%) i anksiozni poremećaji (14,6%). U prikazivanju pobola od mentalnih poremećaja na razini Hrvatske koriste se podatci korištenja zdravstvenih službi koji se sistematski prikupljaju u bazama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pobol na razini primarne zdravstvene zaštite

U ukupnom broju registriranih bolesti i stanja na razini primarne zdravstvene zaštite mentalni poremećaji sudjeluju s udjelom 4-5%. Godine 2017. registrirane su ukupno 436.702 dijagnoze iz skupine mentalnih poremećaja te se ova skupina s udjelom 4,2% nalazila na 13. mjestu registriranog pobola.

Oko 60% dijagnoza registrirano je za osobe u dobi 20-64 godine, stoga mentalni poremećaji, i na razini primarne zdravstvene zaštite, predstavljaju jedan od značajnih uzroka pobola u radno aktivnog stanovništva. U djelatnosti primarne zdravstvene zaštite registriraju se podskupine dijagnoza te se poimenične dijagnoze ne mogu prikazati. Također, pobol se ne registrira prema spolu. Nažalost, veći broj dijagnoza (skoro 40%) ulazi u skupinu ostalih mentalnih poremećaja čime se gube iz praćenja mnoge dijagnostičke kategorije koje su javnozdravstveni problemi kao npr. depresivni poremećaji. Najviše registriranih dijagnoza je iz podskupine neurotičkih, vezanih uz stres i somatoformnih poremećaja (šifre F40-F48) te je ova dijagnostička podskupina vodeća s udjelom od skoro 50%. U 2017. godini registrirano ukupno je 192.264 dijagnoza iz ove podskupine (udio 44,9%). Pobol zbog mentalnih poremećaja registriran u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite prema dobnim skupinama. Analiza pobola na razini primarne zdravstvene zaštite prema županijama prebivališta za 2016. godinu, pokazuje da su mentalni poremećaji sudjelovali u ukupnom pobolu županija s udjelima od 3,0% (Istarska županija) do 6,4% (Koprivničko-križevačka županija).