COVID-19 pandemija nedvojbeno je promijenila mnoge aspekte zdravstvene skrbi, ali jedan od njezinih učinaka koji stvaraju najveću zabrinutost bila je uporaba antibiotika i rastuća kriza rezistencije na antibiotike, osobito u vezi s infekcijom Helicobacterpylori (H. pylori).

U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta, pandemija je dovela do značajnih promjena u praksi propisivanja antibiotika. To je bilo potaknuto ranim i često nedokazanim tvrdnjama o učinkovitosti određenih antibiotika u liječenjuCOVID-19 infekcije, zajedno s nedostatkom inače često korištenih lijekova poput penicilina. Ovi čimbenici rezultirali su značajnim povećanjem upotrebe makrolida, poput azitromicina, koji je povezan s porastom antibiotske rezistencije H. pylori. U Hrvatskoj je upotreba antibiotika 2022. godine premašila razinu iz 2019. godine, potaknuta povećanom potrošnjom makrolida i drugih antibiotika.

Međutim, kako otpornost na ove lijekove raste, učinkovitost ovih eradikacijskih protokola za H. pylori se smanjuje. Kako bi odgovorili na te izazove, potrebni su personalizirani pristupi liječenju infekcija H. pylori. Jedno od mogućih rješenja je korištenje personalizirane prilagođene antibiotske terapije, temeljene na podatcima i uzorcima lokalne rezistencije ili mikrobiološkom testiranju individualne osjetljivosti H. pylori kod bolesnika.

Ivana Jukić, Jonatan Vuković