IN VITRO učinkovitost topikalnih antimikrobnih lijekova
21.01.2023.
Terapija topikalnim pripravcima je široko rasprostranjen i učinkovit način prevencije i liječenja lokalnih infekcija kada se uporaba sistemskih lijekova ne može opravdati i kada njihova uporaba nije sigurna zbog sistemskog djelovanja. Prednosti lokalne primjene antimikrobnih lijekova u odnosu na sustavnu primjenu su visoke i trajne koncentracije lijeka prisutne direktno na inficiranom području, mala količina antibiotika koja je potrebna za liječenje, manje sistemskih nuspojava, bolja suradljivost i potencijalno manji rizik za razvoj antimikrobne rezistencije.
Cilj istraživanja: Cilj ovoga rada je utvrditi osjetljivost bakterija koje najčešće izazivaju lokalizirane infekcije u KBC Split tijekom 2020. godine na pojedine topikalne antimikrobne lijekove kako bi se ustanovilo koji od testiranih antibiotika je najbolji izbor za empirijsko liječenje ovih infekcija.
Materijali i metode: Retrospektivnim istraživanjem analizirani su podatci o osjetljivosti na topikalne antimikrobne lijekove (aminoglikozide, fluorokinolone, kloramfenikol, kolistin te mupirocin) pojedinih vrsta bakterija koje su najčešći uzročnici lokaliziranih infekcija: Escherichia coli i ESBL E. coli, Klebsiella pneumoniae (uključujući i ESBL sojeve), Pseudomonas aeruginosa, Acinetobacter baumannii te Staphylococcus aureus (uključujući MRSA). Osjetljivost je ispitivana metodom disk difuzije, a za kolistin metodom dilucije u bujonu.
Rezultati: Rezultati pokazuju visoku rezistenciju bakterije Escherichia coli na antibiotike ciprofloksacin i levofloksacin, a nisku na kloramfenikol i kolistin. U usporedbi s Escherichia coli, ESBL producirajući soj Escherichia coli pokazuje znatno visoku rezistenciju na sve ispitivane antibiotike osim na kolistin i kloramfenikol. Sojevi Klebsiella penumoniae su bili visoko rezistentni na antibiotik tobramicin, a nisko rezistentni na kloramfenikol i kolistin. ESBL producirajući sojevi ove bakterije su imali znatno visoku rezistenciju na sve ispitivane antibiotike osim na kloramfenikol i kolistin. Pseudomonas aeruginosa je bio visoko rezistentan na ciprofloksacin i levofloksacin, a nisko na kolistin. Sojevi Acinetobacter baumanni su bili visoko rezistentni na levofloksacin, a nisko na kolistin. Izolati Staphylococcus aureus su bili visoko rezistentni na levofloksacin, a dobro osjetljivi na kloramfenikol i norfloksacin. MRSA sojevi su bili visoko rezistentni na levofloksacin, u značajno većim postotcima od MSSA sojeva, a dobru osjetljivost pokazali su na mupirocin.
Zaključak: Podatci ove studije pokazuju visoke stope rezistencije ispitivanih bakterija na pojedine topikalne antimikrobne lijekove, što je u skladu s trendovima porasta rezistencije bakterija u svijetu, te možemo pretpostaviti da će se ta rezistencija u budućnosti još povećavati.
Kristina Zurak , Marija Tonkić
