Maki Gouda i suradnici ispitivali su povezanost između doza antipsihotika i rizika za razvoj tardivne diskinezije u populaciji bolesnika u dobi od 15 godina ili starijih s dijagnozom shizofrenije, depresije ili bipolarnog poremećaja. Bolesnici kojima je tek dijagnosticirana tardivna diskinezija kategorizirani su kao slučajevi i upareni s kontrolnom skupinom u omjeru 1:10.

Analizirana populacija uključivala je 58 452 bolesnika od kojih je 80 dijagnosticirano kao tardivna diskinezija.

Istraživači su utvrdili da su doze antipsihotika > 75 mg/dan na zadnjem receptu i kao maksimalne doze prije datuma postavljene dijagnoze tardivne diskinezije bile povezane sa značajno povećanim rizikom za razvoj ovog poremećaja. U post-hoc analizama, postojala je značajna povezanost između doza ≥ 300 mg/dan u odnosu na ≤75 i >75 do <300 mg/dan i rizika za razvoj tardivne diskinezije. Omjeri izgleda bili su 3,40 i 3,50 kada se uspoređuju doze ≥ 300 mg/dan s dozama > 75 do < 300 mg/dan na zadnjem receptu, odnosno kao najveća doza antipsihotika prije prve dijagnoze tardivne diskinezije.

Propisivanje visokih doza antipsihotika bilo je povezano s povećanim rizikom za razvoj tardivne diskinezije, a najveći rizik primijećen je u skupini koja je primala doze > 300 mg/dan. Autori zaključuju da je ključno razmotriti potencijalne rizike razvoja tardivne diskinezije i pažljivo pratiti bolesnike koji su na terapiji antipsihoticima.