Ricarda S. Schulz sa Charité-Universitätsmedizin Berlin i suradnici koristili su podatke iz kliničke studije o zdravlju žena koja je uključivala žene u dobi od 45 godina i starije na početku (1992. do 1995.) kako bi procijenili učinak migrene, podtipova migrene i učestalost epizoda migrene na rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Ukupno je u analize bilo uključeno 39.312 žena i one su praćene do 31. prosinca 2021. kako bi se kod njih utvrdila dijagnoza Parkinsonove bolesti.

Istraživači su utvrdili da je na početku 18,6 % žena prijavilo bilo kakvu migrenu i to 5,5% migrenu u anamnezi, 5,2% migrenu s aurom, odnosno 7,9%. migrenu bez aure. Ukupno je prijavljeno 685 slučajeva Parkinsonove bolesti tijekom prosječnog praćenja od 22 godine. Od toga, 18,7 % prijavile su žene koje su također prijavile bilo kakvu migrenu, odnosno 81,3% žene bez migrene. Omjer rizika za povezanost bilo koje migrene s rizikom za razvoj Parkinsonoe bolesti nije bio značajan nakon prilagodbe za pojedine faktore (omjer rizika, 1,07; 95-% pouzdanosti, 0,88 do 1,29). Nadalje, nisu primijećene značajne povezanosti za migrenu s aurom 0,87 [0,59 do 1,27], migrenu bez aure 1,21 [0,93 do 1,58] ili povijest migrene [0,76 do 1,45) ], (omjeri rizika [95 % intervali pouzdanostii 1,05).

U ovoj velikoj prospektivnoj studiji žena u zdravstvenim profesijama u SAD-u u dobi od najmanje 45 godina na početku promatranja, autori nisu pronašli povezanost između migrene, statusa migrenske aure ili učestalosti migrene s rizikom razvoja Parkinsonove bolesti.