Porijeklo izraza „Plavi ponedjeljak" seže u 2004. godinu i prvi ga je skovao psiholog i motivacijski govornik Cliff Arnall, kojeg je angažirala britanska turistička tvrtka Sky Travel, kao marketinški trik za poticanje ljudi da rezerviraju odmor u svrhu podizanja raspoloženja (i njihove zarade). Prvi su put predstavili koncept u priopćenju za tisak 2005., koristeći ga kao strategiju za pomoć ljudima da pobijede zimsku melankoliju planiranjem i organiziranjem putovanja, nekada kasnije tijekom godine. Sky Travel odabrao je Plavi ponedjeljak kao „najdepresivniji dan u godini", jer se često poklapa s financijskim poteškoćama, lošijom vremenskom prognozom, krajem božićnog uzbuđenja i povratkom rutinama te neispunjenjem novogodišnjih odluka – što bi moglo dovesti do kolektivno lošeg raspoloženja. 

Istraživanja nisu dokazala da postoji ijedan dan depresivniji od svih ostalih, to je marketinški trik koji se nažalost učvrstio u modernoj kulturi. Pa tako svakog siječnja razni blogovi i web stranice dijele svoje savjete o tome kako se ljudi mogu spasiti od lošeg raspoloženja, razne tvrtke koriste priliku promovirati svoje proizvode i usluge za „bolje raspoloženje“, a društvene mreže slijede njihov primjer. Međutim, neki stručnjaci vjeruju da bi, unatoč nepostojanju znanstveno-matematičkog objašnjenja, sve to skupa moglo utjecati na ljudsku podsvijest da prima poruke koje ovaj dan čine sinonimom za tugu, a moć (auto)sugestije može biti velika.

U svjetlu velike količine informacija koje su pristigle iz medija i sa društvenih mreža tog biste se određenog dana baš i mogli osjećati potištenije, jednostavno zato što mislite da biste trebali biti potišteni. Što je još gore, ljudi čije je mentalno zdravlje narušeno mogli bi očekivati ​​pogoršanje svojih simptoma tog dana, a ta sugestija bi sama po sebi mogla biti dovoljna da pokrene depresivnu epizodu ili je pogorša. Ako, naprotiv, shvatimo odakle taj pojam dolazi i pogledamo širu sliku, moći ćemo razumjeti da ima puno toga što možemo učiniti, umjesto da se prepuštamo jer samo zato što je nešto „tu", ne mora doista i utjecati na nas.

Ono što može biti stvarno je sezonski afektivni poremećaj, koji ljudi obično doživljavaju tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, kada ima manje sunčeve svjetlosti. Najteži mjeseci za osobe sa SAP-om su siječanj i veljača, no to se stanje popravlja dolaskom proljeća. S druge strane, općenito smo lošije raspoloženi zimi i siječanj uopće nije posebno uobičajen za više tuge među ljudima. Stoga, umjesto da se bavimo jednim određenim danom, zanimljivije je možda istražiti što to kod zime utječe na naše raspoloženje, npr. biokemijska neravnoteža u mozgu potaknuta kraćim dnevnim satima i manjkom sunčeve svjetlosti zimi pa ljudi doživljavaju pomak u svom biološkom unutarnjem satu ili cirkadijalnom ritmu. Što tu možemo učiniti i što se uvijek savjetuje jest holistička briga o našem zdravlju: redovita fizička aktivnost, izlaganje danjem svjetlu, higijena spavanja, dobra prehrana, održavanje veze s obitelji i prijateljima te ulaganje truda da budemo nježniji prema sebi.

Dobro mentalno zdravlje jedan je od najvećih (zdravstvenih) izazova i zadataka naše generacije, a depresija nije jednodnevni fenomen.