Shizofrenija je bolest s velikim rizikom od relapsa, koji je još veći ako oboljela osoba ne uzima terapiju antipsihoticima. Mala adherentnost na terapiju je veliki problem u liječenju shizofrenije, ali uporaba dugodjelujućih antipsihotika dokazano povećava adherentnost.

Cilj ovog rada bio je utvrditi postoji li veza između uporabe dugodjelujućih antipsihotika i hospitalizacija osoba koje boluju od shizofrenije u Republici Hrvatskoj. Prikupljeni su podatci o potrošnji dugodjelujućih antipsihotika i o hospitalizaciji oboljelih od shizofrenije u četverogodišnjem razdoblju od 2018. do 2021. godine. Statistička analiza učinjena je Pearsonovim testom korelacije.

Iz rezultata je vidljivo da se broj hospitalizacija zbog shizofrenije smanjuje iz godine u godinu, a potrošnja svih atipičnih antipsihotika u dugodjelujućoj formulaciji povećava. Rezultati upućuju na snažnu negativnu korelaciju među varijablama: broj hospitaliziranih pacijenata, broj hospitalizacija, duljina bolničkog liječenja i potrošnja dugodjelujućih antipsihotika, ali korelacija ni za jednu varijablu nije statistički značajna.

Zaključujemo da povećanje primjene dugodjelujućih antipsihotika kod oboljelih od shizofrenije u Republici Hrvatskoj može utjecati na smanjenje broja hospitaliziranih bolesnika, broja hospitalizacija i trajanja hospitalizacije. Stoga je preporuka da se dugodjelujući atipični antipsihotici kod oboljelih od shizofrenije počnu primjenjivati u što ranijoj fazi bolesti i/ili već u prvoj epizodi. 

Morena Benčić, Miroslav Herceg, Pero Draganić