Moždani udar u žena: razlika u čimbenicima rizika i liječenju
06.02.2023.
Moždani udar je ozbiljan i rastući problem u svijetu. U Hrvatskoj moždani udar godinama je drugi uzrok smrtnosti, s ukupno 4.950 umrlih u 2020. godini i udjelom od 8,7% u ukupnom mortalitetu. U muškaraca moždani udar je treći uzrok smrti nakon ishemijske bolesti srca i COVID-19 infekcije, dok je kod žena iza ishemijske bolesti srca i hipertenzije, a u odnosu na 2019., nije bilo smanjenja broja umrlih.
Moždani udar u žena: razlika u čimbenicima rizika i liječenju u odnosu na muškarce
Moždani udar jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema i vodeći je uzrok smrti u svijetu s oko 6,5 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s godinama i veće su u muškaraca nego u žena za sve dobne skupine, osim u dobi od 80+ godina kada su stope mortaliteta u žena veće nego u muškaraca. Žene žive dulje i stoga imaju veći životni rizik od moždanog udara od muškaraca. Žene imaju čimbenike rizika specifične za spol, kao i neke neprepoznate rizike koji pridonose lošijim ishodima moždanog udara. Među tradicionalnim čimbenicima rizika koji imaju veći utjecaj na moždani udar kod žena su arterijska hipertenzija, fbrilacija atrija i dijabetes melitus. Čimbenici rizika jedinstveni za žene uključuju trudnoću, gestacijski dijabetes, hipertenzivnu bolest u trudnoći, eklampsiju i preeklampsiju, promjene u hormonskom statusu, korištenje hormonske terapije u postmenopauzi i korištenje oralnih kontraceptiva. Iako se kod oba spola moždani udar najčešće manifestira slabošću jedne strane tijela, lica ili smetnjama govora, kod žena se mogu javiti i atipični simptomi moždanog udara. Žene također dulje čekaju na obradu, procjenu i liječenje moždanog udara od muškaraca.
Vita Komen, Vladimira Vuletic