Istraživanje je provela Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) od 2017. do 2022. godine. Partneri na projektu su Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. 

„Ovo istraživanje od iznimne je važnosti, jer smo dobili egzaktan uvid u prehranu naših najranjivijih skupina, dojenčadi i djece do devet godina. Njegova specifičnost je u načinu prikupljanja podatka, sukladno EU MENU metodologiji, čime smo dobili podatke koji su višestruko primjenjivi te usporedivi s istraživanjima drugih europskih zemalja. Dobiveni podaci koristit će se s ciljem osiguravanja maksimalne zaštite zdravlja potrošača,“ istaknula je uvodno doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, ujedno i voditeljica projekta.

Istraživanje je provedeno terenski, na reprezentativnom uzorku Republike Hrvatske, a u njega je bilo uključeno 1820 mališana i njihovih roditelja. Magistra Vedrana Jurčević Podobnik iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije na panelu je iznijela iskustva terenskog ispitivanja, te istaknula specifičnosti i izazove u provedbi, posebno tijekom pandemije bolesti COVID 19.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Rumbak s Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dotaknula se navika djece najranije životne dobi  te istaknula kako „Čak gotovo 80 % majki je izjavilo kako je dojilo, a njih oko 13 % dojilo je i nakon prve godine života djeteta.“

„Neki su rezultati potpuno očekivani, dok su nas neki uspjeli iznenaditi“, osvrnula se je na panelu prof. dr. sc. Daniela Čačić Kenjerić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, te istaknula u nastavku: „Tikvica je tako namirnica koju uvodimo najčešće prvu, dok je mrkva najučestalije konzumirano povrće u svim promatranim dobnim skupinama. Ako govorimo o mesu, piletina je najučestalija, dok je slanina – mesni proizvod koji je sveukupno najprisutniji u konzumaciji.“

Na panelu je istaknuta je i prisutnost  tzv. superhrane na jelovnicima naše djece, poput chia sjemenki  i sjemenki lana.

„Predstavljanje ovih rezultata nije slučajno baš danas, ususret Svjetskom danu sigurnosti hane, jer uz pomoć preciznih rezultata konzumacije i prehrambenih navika, lakše i učinkovitije možemo procijeniti rizik kojem su izložena naša djeca, u slučaju pojave kontaminirane hrane na tržištu. Stoga su oni visokovrijedni.“, zaključio je Tomislav Kiš, dr. med. vet. iz Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.