Na PubMedu se pretraživanjem po naslovu može naći svega pet sustavnih pregleda literature o bananama. Od toga su tri bitna za industriju jer se bave procjenom ne destruktivnih metoda za procjenu zrelosti banana i metodama za pospješivanje otpornosti banana prema patogenima.

Na PubMedu se može naći 30 randomiziranih kontroliranih pokusa o bananama. Ne odnose se svi na svježu bananu niti samo na bananu. Dio tih pokusa istražiao je učinak brašna od banane, sastojaka ekstrahiranih iz banane i kombinacije banane s drugim namirnicama na zdravlje čovjeka. Rezultati pokusa koji su istražili učinak isključivo banane u barem jednoj pokusnoj skupini različiti su. Brašno od zelene banane nije smanjilo razinu uremijskih toksina u bolesnika na peritonejskoj dijalizi (de Andrade i sur., 2021.). Dodavanje kuhane zelene banane u prehrani djece s akutnim vodenastim proljevom bez dehidracije ubrzava njihov oporavak (Gunasekaran i sur., 2020.). Konzumiranje zelene banane u osoba s pred-dijabetesom i dijabetesom tipa 2 može poboljšati metaboličku kontrolu i sastav tijela (Costa i sur., 2019.). Banana je bolji izbor od slatkih napitaka u sportaša nakon teškog napora za poboljšanje metaboličkog oporavka i smanjenje upale na razini stanica nakon vježbanja (Nieman i sur., 2018.).

Zelena banana može biti korisna za ublažavanje funkcionalne konstipacije u djece (Cassettari i sur., 2019.). Konzumacija banane (a isto tako i kruške) poboljšava brzinu bicikliranja muškaraca (koji su u pokusu trebali voziti bicikl 75 km), smanjuje iskorištenje i oksidaciju masnih kiselina i doprinosi jedinstvenim fenolima koji povećavaju antioksidativni kapacitet (Nieman i sur., 2015.).

Pilot-istraživanje pokazalo je kako je svakodnevna konzumacija banane bezopasna za dijabetičare i osobe s hiperkolesterolemijom, a marginalno korisna za osobe s hiperkolesterolemijom (Cressey i sur., 2014.). Zelena banana korisna je u ublažavanju šigeloze (Rabanni i sur., 2009.).

Problem tih brojnih pokusa je vrlo malen  uzorak na kojem su napravljeni, manjkavosti u njihovoj znanstvenoj metodici i manjak replikacije tih pokusa. Kvalitetna istraživanja na tu temu bila bi vrlo korisna za provjeravanje zdravstvenih tvrdnji o čudesnim bananama.

Banane su vrlo popularne; vrijednost svjetskog tržišta banana mjeri se u milijardama eura. Međutim, svjetskim tržištem dominira sorta Cavendish, koja je prilagođena za komercijalni uzgoj, ne sadrži sjemenke i ne može se sama razmnožavati. Može se razmnožavati samo sadnjom izdanaka matične biljke. Zbog toga je genetička raznolikost banane Cavendish vrlo niska. Nadalje, budući da se Cavendish sadi u gustim nasadima u monokulturi bez drugih prirodnih vrsta koje bi služile kao tampon, to na koncu znači da je naša Cavendish banana iznimno osjetljiva na bolesti, gljive (vrlo je osjetljiva na panamsku bolest koju uzrokuje gljiva Fusarium oxysporum f. sp. cubense, a koja se trenutačno širi u sve više zemalja) i genske mutacije, što može dovesti do njenog konačnog komercijalnog izumiranja. 

Livia Puljak