U Hrvatskoj su 2007. godine objavljene preporuke i standard za organizaciju prehrane u predškolskim ustanovama, pri čemu je jedan od ciljeva bio regulacija unosa masti i masnih kiselina. Stoga, cilj ovog rada je bio procijeniti i usporediti energijsku vrijednost i količinu masti i masnih kiselina u obrocima koji se nude u 5 predškolskih ustanova na području grada Zadra, nakon desetgodišnje implementacije novih preporuka i standarda.

Ukupno 45 cjelodnevnih jelovnika (4 obroka) prikupljalo se tijekom 2007./2008. i 2018./2019. godine, pri čemu je masa namirnica u normativima izvagana, a sastojci i način pripreme prikupljani su intervjuom s kuhinjskim osobljem. Energijska vrijednost te količina masti i masnih kiselina izračunata je pomoću Američkih i Danskih tablica s kemijskim sastavom hrane i pića.

U oba perioda prikupljanja energijska vrijednost jelovnika manja je od dnevnih preporučenih vrijednosti (80-84 %), kao i unosi ukupnih masti i masnih kiselina. Primijećeni je porast vrijednosti ω-6 masnih kiselina u 2018./2019. godini naspram 2007./2008. (3,4 g/dan vs. 4,5 g/dan; p=0,015). Nadalje postoje velike varijacije u količini ukupnih masti i masnih kiselina unutar jelovnika.

Skupina meso, perad, riba i jaja (18 %) pridonose najvećem unosu ukupnih masti, potom mlijeko i mliječni proizvodi (14 %) te žitarice i proizvodi, krumpir i riža (11 %). Nije utvrđeno sustavno unaprjeđenje jelovnika te je potrebno identificirati kritične elemente u sustavu zbog kojih je unatoč postojanju preporuka i standarda izostalo unaprjeđenje prehrane.