Države koje pružaju snažnije mreže socijalne sigurnosti imaju niže socioekonomske razlike u razvoju mozga i mentalnom zdravlju djece od 9 do 11 godina. Razlika u strukturi mozga između djece iz kućanstava s visokim naspram kućanstava s niskim primanjima bila je za više od trećine manja u državama s većom novčanom pomoći nego u onima koje nude manju pomoć, a razlika u psihičkim simptomima smanjena je za gotovo polovicu.

Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, naglašava utjecaj koji socioekonomske nejednakosti mogu imati na razvoj djetetovog mozga, ali pokazuje da se taj jaz može ublažiti državnim programima za borbu protiv siromaštva, kao što su olakšice za porez na zarađeni dohodak, privremena pomoć za siromašne obitelji i Medicaid.

Rezultati odražavaju podatke iz velike, multicentrične studije o kognitivnom razvoju mozga adolescenata (ABCD studija). Istraživači sa Sveučilišta Harvard u Cambridgeu i Sveučilišta Washington u St. Louisu, analizirali su podatke više od 10.000 mladih u 17 država iz ABCD studije koji se razlikuju po troškovima života i politikama borbe protiv siromaštva.

Novi rezultati pokazuju da djeca iz obitelji s nižim prihodima u odnosu na djecu iz obitelji s višim prihodima imaju smanjeni volumen hipokampusa. Hipokampus ima ključnu ulogu u pamćenju i emocionalnom učenju.

“Više studija otkriva povezanost između moždanih promjena prikazanih u ovom istraživanju i značajnih utjecaja kao što su niski rezultati na testovima, nedostatak spremnosti za školu i rizični čimbenici za poremećaje raspoloženja,” kaže direktorica NIDA-e dr. Nora Volkow. “Istraživanje političkih čimbenika koji su povezani s razvojem mozga i mentalnim zdravljem važan je dio boljeg razumijevanja zdravstvenih nejednakosti koje utječu na ljude tijekom cijelog života, počevši od ključnih razdoblja razvoja.”

Ponavljajući rezultate iz manjih studija, istraživački tim je prvo potvrdio da je niži obiteljski prihod povezan s manjim volumenom hipokampusa i više psihičkih simptoma kao što su anksioznost, depresija, agresivnost, impulzivnost i nepažnja među sudionicima u dobi od 9 do 11 godina. Očekivali su da će se ove razlike između obitelji s visokim naspram niskim primanjima pogoršati u skupljim državama, gdje visoki životni troškovi dodatno opterećuju kućanstva s niskim primanjima.

Kao što se pretpostavljalo, razlike u volumenu hipokampusa između djece iz obitelji s visokim i s niskim primanjima bile su veće u državama s višim životnim troškovima. Međutim, dostupnost i vrijednost beneficija programa novčane pomoći u državama s višim troškovima života smanjila je ovu razliku za 34%, a slično tome, u državama s proširenjem Medicaida, razlika je smanjena za 43%.

Nadalje, razlika povezana s prihodima u nekim psihičkim simptomima poput anksioznosti i depresije bila je za 48% manja u skupim državama s većim novčanim naknadama nego u državama s nižim novčanim naknadama. Ti su obrasci ostali značajni kada su se kontrolirale brojne društvene, ekonomske i političke karakteristike na državnoj razini, uključujući gustoću naseljenosti, jednakost u obrazovanju, stope zatvaranja i jednakost spolova.

“Povezanost između strukture mozga i okruženja s niskim resursima nije neizbježna”, kaže autor studije dr. David Weissman. “Mozgovi djece prolaze kroz značajan razvoj i imaju povećanu plastičnost ili sposobnost za daljnje promjene na temelju okoline. Ovi podaci sugeriraju da politike i programi koji rade na smanjenju društvenih i zdravstvenih nejednakosti mogu izravno doprijeti do djece u nepovoljnim okruženjima i pomoći u podršci njihovog mentalnog zdravlja.”

Weissman i njegov tim navode da se ima na umu da je ovo korelacijska studija i postoje mnogi drugi čimbenici koje treba razmotriti kako bi se točno odredilo zašto postoje razlike u razvoju mozga i mentalnom zdravlju ovisno o različitoj razini prihoda. U budućim istraživanjima nadaju se da će istražiti utjecaje eksperimentalnih intervencija novčane pomoći, kao i drugih promjena politika u stvarnom svijetu kako bi vidjelo kako se odnose na razlike u mentalnom zdravlju i moždanim strukturama kod djece.

Izvornik: Weissman DG, Hatzenbuehler ML, Cikara M, Barch DM, McLaughlin KA. State-level macro-economic factors moderate the association of low income with brain structure and mental health in U.S. children. Nat Commun. 2023 May 2;14(1):2085.

Preveo: dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med.