U Hrvatskoj nedostaje hospicija i palijativnih kreveta te se umirući bolesnici često nalaze na odjelima za akutno zbrinjavanje gdje ne mogu dobiti primjerenu skrb.

Po sadašnjem Nacionalnom planu razvoja palijativne skrbi i javnozdravstvenoj mreži predviđeno je da u svim županijama, na primarnoj zdravstvenoj razini, postoji 50 koordinatora palijativne skrbi i 50 mobilnih palijativnih timova koji dolaze u domove bolesnika i služe kao podrška.

Najčešće intervencije palijativnih timova se odnose na zbrinjavanje neugodnih simptoma, kao što su bol, mučnina, gubitak apetita, opći umor, povraćanje, te naravno psihološke i duhovne poteškoće.

Glavnina palijativne skrbi na primarnoj razini se odvija u kućama bolesnika.

U Hrvatskoj najviše palijativnih postelja ima Opća bolnica Varaždin s uključenim lokacijama Novi Marof i Klenovnik (89), Specijalna bolnica za plućne bolesti (51), Opća bolnica "Hrvatski ponos" Knin (20) i Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana (17).

Najmanje postelja imaju Opća bolnica Gospić, Županijska bolnica Čakovec, Opća bolnica Šibensko-kninske županije, Opća bolnica Zabok - po dvije postelje.

Za procjene potreba za palijativnom skrbi i kapacitetima za pružanje palijativne skrbi na razini Hrvatske, koriste se preporuke Europskog udruženja za palijativnu skrb (EAPC) te je procijenjena potreba za 80-100 palijativnih postelja po milijunu stanovnika ili ukupno 343 do 429 postelja.

U sklopu zdravstvene reforme se finalizira i Nacionalni plan razvoja palijativne skrbi za razdoblje 2023. do 2026. te provođenje Programa palijativne skrbi.

Kroz taji Program planirano je umrežavanje dionika koji skrbe o palijativnim pacijentima unutar sustava zdravstva, osnaživanje dionika u sustavu zdravstva u kontekstu ljudskih kapaciteta u svrhu osiguravanja što kvalitetnije usluge, ali i u kontekstu kvalitetnijeg upravljanja ukupnim dostupnim ljudskim potencijalima.