Naslovnica - PLIVAmed.net

Poštovani, za potpunu funkcionalnost portala PLIVAmed.net molimo Vas da u Vašem Internet pregledniku uključite podršku za JavaScript. Upute za uključivanje podrške za JavaScript

Abdominalna kirurgija
Alergologija i klinička imunologija
Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina
Dentalna medicina
Dermatologija i venerologija
Dječja i adolescentna psihijatrija
Dječja kirurgija
Endokrinologija i dijabetologija
Epidemiologija
Farmacija
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Gastroenterologija
Ginekologija i opstetricija
Hematologija
Hitna medicina
Infektologija
Internistička onkologija
Javnozdravstvena medicina
Kardiologija
Kardiotorakalna kirurgija
Klinička farmakologija s toksikologijom
Klinička mikrobiologija
Klinička radiologija
Laboratorijska imunologija
Laboratorijska medicina
Maksilofacijalna kirurgija
Medicina rada i športa
Nefrologija
Neurokirurgija
Neurologija
Nuklearna medicina
Obiteljska/Opća medicina
Oftalmologija i optometrija
Onkologija i radioterapija
Opća interna medicina
Opća kirurgija
Ortopedija i traumatologija
Ostalo
Otorinolaringologija
Patologija i citologija
Pedijatrija
Pedijatrijska infektologija
Plastična, rekonstrukcijska i estetska kirurgija
Psihijatrija
Pulmologija
Reumatologija
Školska i adolescentna medicina
Sudska medicina
Transfuzijska medicina
Urologija
Vaskularna kirurgija

Ključna riječ: usamljenost

Volontiranje kao benefiti za zdravlje i društvo

U uvodniku časopisa BMJ ističu se brojne prednosti volontiranja i dobrotvornog rada, kako za osobe koje volontiraju, tako i za zajednice koje primaju pomoć.

Kako se naš mozak mijenja u digitalnom dobu?

Već je odavno poznato da je čovjek društveno biće najvišeg stupnja. Ovisnost o međusobnim susretima i socijalnim kontaktima izražena je do te mjere da njihov gubitak dovodi do promjena ponašanja i neočekivanog reagiranja pojedinca na određene životne situacije. Na žalost, novija saznanja govore da su te promjene mnogo dublje i trajnije.

Otkriveni novi čimbenici za razvoj demencije na koje možemo utjecati

Novo istraživanje upotpunilo je čimbenike rizika za razvoj demencije, tako da ih sada ima ukupno 14. Možemo se zaštiti od mnogih.

Europa se izravno suočava s epidemijom usamljenosti

Samoća više nije samo osobna borba; to je tiha epidemija. Uspoređuju je s pušenjem, tvrdeći da je štetna koliko i do 15 cigareta dnevno Vrijeme je da se suočimo s brutalnom istinom: usamljenost ne samo da ranjava srca, već je i prijetnja našoj dobrobiti.

Kognitivno propadanje osoba starijih od 50 godina za vrijeme pandemije COVID-19

Rad objavljen u časopisu Lancet Healthy Longevity donosi prikaz utjecaja pandemije COVID-19 na kognitivno funkcioniranje starijih odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu. Pandemija COVID-19 rezultirala je značajnim pogoršanjem kognitivnog funkcioniranja starijih odraslih osoba, posebno u području izvršne funkcije i radne memorije.

e-tribina: NITKO ME NE VIDI - usamljenost i izoliranost kod mladih

Sve je više mladih ljudi kod kojih se uočava usamljenost, nemogućnost sklapanja prijateljstava i emotivnih veza. Svoje vrijeme provode uglavnom sami ili pred ekranima, pokušavajući nekako nadoknaditi stvarnu povezanost s drugima.

Nove perspektive socijalne izolacije u starijoj dobi

Društveni odnosi su važni za ljude. Ali to ne znači da je samoća uvijek štetna. Naprotiv, istraživanja pokazuju da je manji broj starijih ljudi sam i da je značajan dio njih zadovoljan time. Ovo rasvjetljava što znači isključenost iz društvenih odnosa u starijoj dobi.

Kampanja #NEusamljenosti: suzbijanje usamljenosti i izolacije kod starijih osoba

Zagrebački Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom pokrenuo je kampanju #NEusamljenosti radi suzbijanja osjećaja usamljenosti i izolacije kod starijih građana.

Usamljenost i socijalna izolacija – rizični faktori za srčani i moždani udar

Siromašni društveni odnosi povezani su s povećanim rizikom od koronarne bolesti srca i moždanog udara, prema istraživanju objavljenom u časopisu Heart.

Usamljenost i preferirana samoća kao prediktori samoprocjene zdravlja odraslih

Mnoga istraživanja pokazuju da je samoprocjena zdravlja dobar pokazatelj objektivnog zdravstvenog stanja odraslih osoba. Na nju mogu utjecati brojni čimbenici, kao što su sociodemografska obilježja, prisutnost kroničnih bolesti, zdravstveno ponašanje, osobnost osobe, socijalna podrška, usamljenost, samoća i drugi.

KORISNI ALATI

Klirens kreatinina CHA₂DS₂-VASc Pušenje

ONLINE TEČAJ

Pristupite online testiranju:

ZA LIJEČNIKE

Prevencija padova u starijoj dobi Izabrane teme iz farmakologije Izabrane teme iz transplantacije solidnih organa Osobni plan liječenja bolesnika s opstruktivnim plućnim bolestima

ZA LJEKARNIKE

Glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova (GUPUL)