NEUMOBIAL je ekološka, opservacijska, retrospektivna studija s agregiranim podacima. Ukupno 279 španjolskih pulmologa iz 156 bolnica, odgovaralo je na anketu od 60 pitanja, koja su se odnosila na njihovih zadnjih 10 pacijenata.  Anketa je uključivala pitanja s obzirom na težinu liječenja i klasifikaciju bolesti prema GEMA (engl. Spanish Guide for Asthma Management), GINA (engl. Global Initiative for Asthma) i GOLD (engl. Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease) smjernicama. Nekoliko pitanja odnosilo se na udaljeno praćenje pacijenata i poteškoće u liječenju i kontroli bolesti tijekom pandemije COVID-19.

Većina anketiranih liječnika (72%) smatra da je pandemija COVID-19 negativno promijenila praćenje pacijenata. Samo nekoliko njih (3,6%) izjavilo je da pandemija nije imala negativan utjecaj.

Na pitanje o težini bolesti, odgovori su bili da je većina bolesnika s KOPB-om (53,0%) bila jedva simptomatska, klasificirani su kao GOLD 2 ili 3 (31,9% odnosno 34,4%) i uglavnom su pripadali skupini B (31,0%). Slično tome, većina bolesnika s astmom (51,5%) imala je kontroliranu bolest (ACT veći od 20). Prema odgovorima pulmologa, broj dijagnostičkih testova se smanjio tijekom pandemije, uglavnom zato što nisu preporučivani ili pacijenti nisu uspjeli doći na zakazani termin. Niska adherencija bila je uglavnom zbog nedostatka znanja pacijenta o vlastitoj bolesti (75,3% i 81,7% kod KOPB-a odnosno astme). Ostali faktori koji su također utjecali na pridržavanje liječenja bili su neadekvatna uporaba inhalatora (59,5% za KOPB i 57,7% za astmu) i nedostatak znanja o uređaju (57,3% za KOPB i 57,7% za astmu).

Na pitanje o razlozima odabira fiksne kombinacije formoterol fumarat/budezonid u inhaleru Spiromax za liječenje astme, pulmolozi su odgovorili da je Spiromax  jednostavan za korištenje (85,7%), te je moguće korištenje jednog uređaja za održavanje liječnja i ublažavanje simptoma (82,4%). Za liječenje KOPB-a pulmolozi odabiru uređaj Zonda zbog lakoće korištenja uređaja (73,1%) i mogućnosti da se provjeri je li udahnuta cijela doza (69,5%). Na pitanje o promjeni inhalatora, većina odluka donesena je kod pregleda uživo, dok je svega 14,5% odnosno 13,5% pacijenata svoj inhaler promijenilo na daljinu. Telemedicinske alate koje pacijenti najčešće koriste bile su mobilne aplikacije i web platforme. Bolesnici s KOPB-om koristili su online programe za plućnu rehabilitaciju (66,3%), a pacijenti s astmom koristili su uređaje za mjerenje alergena (51,3%).

Zaključak: Tijekom pandemije COVID-19, broj savjetovanja na daljinu koji uključuju bolesnike s KOPB-om i astmom se povećao, ali su oni bili kraći nego posjete uživo. Pridržavanje liječenja je bilo dobro, a kritični čimbenici koji nepovoljno utječu na liječenje su nedostatak znanja pacijenta o valstitoj bolesti i neadekvatna uporaba inhalatora. Stoga je važan odabir inhalatora jednostavnih za korištenje (Spiromax i Zonda) jer olakšavaju pridržavanje liječenja.