Darivanje organa i tkiva čin je istinskog čovjekoljublja
14.10.2022.
Jedan darivatelj organa može spasiti čak 8 ljudi, a ako je i darivatelj tkiva, onda se može spasiti i više od 50 života. 13. listopada obilježen je Europski dan darivanja organa. Prigoda je da se osvrnemo na trenutnu situaciji u Hrvatskoj po pitanju doniranja tkiva i organa, ali i zahvalimo svima koji su odlučili za tako plemenit čin.
U 2021. u Hrvatskoj su 322 osobe bile na listi čekanja za određeni organ. Od te brojke, 158 osoba čeka transplantaciju bubrega, 123 transplantaciju jetre, a 31 transplantaciju srca. S druge strane, jedan darivatelj organa može spasiti čak osam ljudi, a ako je i darivatelj tkiva onda se može spasiti i više od pedeset života.
Darivanje tkiva i organa znak je čovjekoljublja i plemenitosti kojom osoba iskazuje svoju želju i volju da nakon smrti daruje one kojima je to jedini način za nastavak ili poboljšanje kvalitete života.
Svi smo mogući darivatelji, a u isto vrijeme i mogući primatelji tkiva i organa. Štoviše, značajno su veći izgledi da će nekome od nas trebati transplantacija, nego da ćemo biti u mogućnosti pomoći drugome darivanjem tkiva i organa.
Postupak darivanja organa i tkiva jasno je definiran i provode ga samo visoko specijalizirani medicinski timovi u ovlaštenim bolnicama, odnosno akreditiranim centrima. Pri samom postupku poštuju se i provode sve mjere sa ciljem očuvanja dostojanstva i anonimnosti i darivatelja i primatelja tkiva ili organa. Darivanje i presađivanje zakonski je regulirano, a Hrvatska je dio organizacije Eurotransplant gdje se organi i tkiva kompjuterski dodjeljuju prema jasno zadanim prioritetima.
Tkiva i organi najčešće se daruju nakon smrti osobe nastale gubitkom svih moždanih funkcija ili kompletnim cirkularnim arestom nakon prestanka rada srca. Kojim god načinom da su osobe umrle, to su najtužniji trenuci za obitelj preminulog, ali i prilika da iz tragične situacije izađe novi život.
Prema podacima mreže Eurotransplant, naša država je posljednjih 10 godina zemlja s najvećim brojem donora po glavi stanovnika u Europi.
U Hrvatskoj je na snazi tzv. pretpostavljeni pristanak što znači da su svi građani RH mogući darivatelji ukoliko se za života nisu pisanim putem izjasnili u Registru nedarivatelja pri Ministarstvu zdravstva. Međutim, i ako osoba nije evidentirana u Registru, iz etičnih razloga se razgovara sa obitelji pokojnika i ako se ona protivi darivanju, njihova želja se poštuje bez obzira je li osoba preminula zbog moždanog ili kompletnog cirkulatornog aresta.
Donorska kartica je iskaz osobnog stava o doniranju tkiva i organa. Ona nije zakonom regulirano sredstvo tj. ne evidentira se unutar nekog registra/evidencije, ali predstavlja iskaz našeg humanog stava i odluke o darivanje te pomaže obitelji da poštuje odluku umrle osobe ukoliko se jednog dana nađe u takvoj situaciji. Kao i ranije, bit će od strane Ministarstva distribuirane kod obiteljskih liječnika diljem države. Bez obzira jeste li u mogućnosti imati karticu, savjetujemo i molimo vas da o darivanju pričate u obitelji kako bi, ako se dogodi tragična situacija, obitelj znala želje pokojnika.